{"id":6394,"date":"2021-06-06T21:47:53","date_gmt":"2021-06-06T19:47:53","guid":{"rendered":"http:\/\/cvrcak-daruvar.com.hr\/?page_id=6394"},"modified":"2021-06-06T21:50:53","modified_gmt":"2021-06-06T19:50:53","slug":"komunikacijske-vjestine-sve-su-vise-trazene-na-suvremenom-trzistu-rada","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/cvrcak-daruvar.com.hr\/?page_id=6394","title":{"rendered":"Komunikacijske vje\u0161tine sve su vi\u0161e tra\u017eene na suvremenom tr\u017ei\u0161tu rada"},"content":{"rendered":"\n

<\/p>\n\n\n\n

Govorni\u0161tvo iz \u0161kolskih klupa<\/strong><\/p>\n\n\n\n

(uz godinu Marka Maruli\u0107a)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

pi\u0161e Jasminka Kuzle, prof. savj. <\/p>\n\n\n\n

\u201eRetorike u \u0161kolama odavno vi\u0161e nema, ali bi je\u201c, ka\u017ee Ivo \u0160kari\u0107 u knjizi Temeljci suvremenoga govorni\u0161tva<\/em>, \u201etrebalo biti ako na\u0161e \u0161kolstvo \u017eeli mlade\u017e cjelovito pripraviti za ovaj na\u0161 svijet.\u201cIpak, govorni\u0161tvo polako ulazi u obrazovni sustav kroz sate govornog izra\u017eavanja u sklopu nastave Hrvatskoga jezikau podru\u010dju koje se naziva jezi\u010dno izra\u017eavanje.Broj sati posve\u0107enih jezi\u010dnom izra\u017eavanju bitno je manji od broja sati u kojima se odra\u0111uju jezik, knji\u017eevnost ili medijska kultura, tj. zauzima oko 3% ukupne nastave Hrvatskoga jezika, a samo dio tih sati posve\u0107en je govornom izra\u017eavanju. Naglasak u nastavi Hrvatskoga jezika trebalo bi vi\u0161e staviti na nastavu jezi\u010dnoga izra\u017eavanja, pogotovo govorenja i slu\u0161anja, kako bi u\u010denici mogli razviti komunikacijske vje\u0161tine koje su tra\u017eene na suvremenom tr\u017ei\u0161tu rada.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"\"

<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Pomicanjem te\u017ei\u0161ta s jezi\u010dne normativnosti na komunikacijsku kompetenciju u nastavi hrvatskoga jezika otvara se potreba izdvajanja i razra\u0111ivanja govorne komunikacije kao specifi\u010dnog na\u010dina jezi\u010dnog izra\u017eavanja. Za razliku od pisma koje je unimedijalno, u govoru je sustav jezi\u010dnih znakova samo jedan izme\u0111u ostalih (ljudski glas, mimika, gesta i pona\u0161anje). Kad bismo iz govora ispisali samo tekst (jezi\u010dni izraz) za\u010dudili bismo se koliko je nepotpun, nejasan, nepravilan, nerazumljiv; ponekad suprotnog zna\u010denja od izre\u010denog (npr. \u201eIzvrsno!\u201d izre\u010deno s ironijom izra\u017eava suprotno od temeljnog zna\u010denja). Ako se u javnom komuniciranju u\u010denik koristi samo rije\u010dima, a ne i ostalim govornim vrednotama, onda ne umije govoriti, nego samo \u010ditati napisano. <\/p>\n\n\n\n

Biti pismen ne zna\u010di biti i dobar govornik,<\/strong> ipak \u0161to su u\u010denici pismeniji – to su bolji govornici<\/strong> <\/h2>\n\n\n\n


<\/h2>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

U\u010denici – govornici trebaju govoriti o onome \u0161to znaju, \u0161to ih zanima i na na\u010din koji im je blizak. Kada u\u010denici pripremaju javni govor, moraju paziti da se u njemu na\u0111e ne\u0161to novo, da zastupaju ispravno gledi\u0161te i da su spremniji i sposobniji od drugih govoriti o odabranoj temi. Ne mo\u017ee se samo tako ustati i govoriti. Za govor je potrebna priprema, prikupljanje podataka, njihovo raspore\u0111ivanje i tek onda slijedi izlaganje. <\/p>\n\n\n\n

Govorni\u0161tvo u\u010denike poti\u010de na jasnije\nosmi\u0161ljavanje sadr\u017eaja koji se izla\u017eu.<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Prvi korak k\ndobromu govoru je istra\u017eivanje teme o kojoj \u0107e se govoriti. U\u010denici trebaju\nrazraditi po\u010detnu misao,\npreispitati je i usporediti sa suprotstavljenim mi\u0161ljenjima, prona\u0107i za nju\nargumente i ispitati protuargumente. Ako se ovim postupkom po\u010detna misao i potpuno\npromijeni, to bolje, jer im se trud isplatio i sada misle ispravnije. Prikupljenu gra\u0111u u bilje\u0161kama trebaju\nporedati u slijed kakav \u0107e imati u govoru. Tako pripremljen govor sastoji se od\ntri dijela: uvoda, izlaganja i zaklju\u010dka. U\u010denike uvijek treba uputiti u\nosnovna obilje\u017eja svakoga od spomenutih dijelova.<\/p>\n\n\n\n

Uvod<\/strong> treba po\u010deti pristojnim oslovljavanjem i skromnim predstavljanjem te\nizrazima po\u0161tovanja slu\u0161a\u010da. Zanimanje se stvara napomenama o povodu,\nokolnostima, razlozima i ciljevima govora. Dobro je po\u010deti \u0161alom i treba paziti\nda uvod ne traje du\u017ee od petine govora. <\/p>\n\n\n\n

Izlaganje<\/strong> se sastoji od kazivanja i dokazivanja. Dokazivanje je te\u017ee i va\u017enije od\nkazivanja jer samo dokazom tvrdnja dobiva na objektivnosti, valjanosti i\nuvjerljivosti. Dokazi mogu biti objektivni i subjektivni. Objektivni dokazi su\n\u010dinjenice, provjereni podatci, brojevi, op\u0107epoznate i dokazane istine. Oni ne\nostavljaju uvijek jak dojam na slu\u0161atelje koji vi\u0161e vjeruju onim subjektivnima\n\u2013 a to su dokazi autoriteta, usporedbe, izreke i primjeri. Kod izlaganja\nu\u010denici trebaju govoriti glasnije nego obi\u010dno i slu\u0161ati svoj glas te izbjegavati\npre\u010desta oklijevanja i po\u0161tapalice. Moraju rabiti rije\u010di koje su njima jasne, a\ndrugima razumljive, pridr\u017eavati se teme, imati jasnu dikciju, a izme\u0111u re\u010denica\nuspostavljati logi\u010dke odnose. Tijekom izlaganja trebaju paziti i na polo\u017eaje i\npokrete tijela, npr. ra\u0161irene ruke okrenutih dlanova prema sugovorniku zna\u010de\niskrenost, a skrivanje dlanova nesigurnost. Prema\ngovornom bontonu nije dobro govoriti \u201csvojom brzinom\u201d. U\u010denici trebaju\nosvijestiti da prespor govor stvara dosadu, a prebrz nervozu i obezvre\u0111ivanje\nonoga \u0161to se govori. Ako u govoru treba paziti na vrijeme, nije dobro ubrzati\ngovor. Bolje je smanjiti broj rije\u010di pametnim izborom. Trebaju paziti i na\ntrajanje govora: kra\u0107e iznevjerava slu\u0161a\u010de, dulje ih zamara.  <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dak<\/strong> je sa\u017eetak je onoga \u0161to se govorilo.\nSadr\u017ei po\u010detnu misao i cilj govora. Poziva na prihva\u0107anje na\u0161ih misli i upu\u0107uje\nna akciju koja iz njih slijedi. U\u010denici bi na kraju govora mogli upotrijebiti\nneku  jaku, efektnu re\u010denicu ili citat.\nNe valja zavr\u0161iti s: \u201d Evo, ja sam toliko!\u201d <\/p>\n\n\n\n

\u201eOsnovno je pravilo da uvjeriti druge mo\u017eemo samo u ono u\n\u0161to i sami vjerujemo, da objasniti mo\u017eemo samo ono \u0161to je i nama jasno i\ndokazati samo ono \u0161to je istinito<\/em>.\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n

   Ivo \u0160kari\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Osim vje\u0161tine dobroga govora u\u010denici moraju usvojiti i vje\u0161tinu vrednovanja tu\u0111ega govora. Kriteriji vrednovanja odnose se na retori\u010dka obilje\u017eja govora, govorna obilje\u017eja i neverbalne znakove. Pod retori\u010dkim obilje\u017ejima analiziraju se tema govora, upu\u0107enost publici, elementi kompozicije govora, standardnost jezika i stil; u kategoriji govornih obilje\u017eja analiziraju se pripremljenost, izra\u017eajnost i izgovor, a u kategoriji neverbalnih znakova pogled govornika, polo\u017eaj tijela, geste, mimika i trajanje govora. <\/p>\n\n\n\n

AKTIVNOSTI U U\u010cIONICI<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Projektna nastava u P\u0160 Frankopanska\nO\u0160 Vladimira Nazora u Daruvaru<\/strong><\/p>\n\n\n\n

u povodu obilje\u017eavanja godine Marka Maruli\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Budu\u0107i da je Hrvatski sabor 12.4.2021. donio\nOdluku<\/a> o progla\u0161enju 2021. godine “Godinom Marka\nMaruli\u0107a” (22.4.2021.\n\u2013 22.4.2022.) \u010dime se obilje\u017eava 500 godina od tiskanja Maruli\u0107eve Judite),\nosma\u0161i P\u0160 Frankopanska O\u0160 Vladimira Nazora u Daruvaru proveli su projekt\nobilje\u017eavanja \u017eivota i djela Oca hrvatske knji\u017eevnosti. <\/p>\n\n\n\n

Nakon najave projektnoga zadatka u\u010denicima je pokazan primjer javnoga argumentativnoga govora u\u010denika \u201e39 govorni\u010dke \u0161kole Ivo \u0160kari\u0107\u201c, a zatim su na tome primjeru obja\u0161njena obilje\u017eja dobroga govora. U\u010denici su zatim dobili zadatak da samostalnim istra\u017eiva\u010dkim radom prikupe va\u017ene podatke i pripreme argumentativni govor trodijelne strukture u trajanju od tri minute o va\u017enosti Marka Maruli\u0107a u hrvatskoj knji\u017eevnosti s ciljem informiranja slu\u0161atelja o \u017eivotu i djelu Marka Maruli\u0107a. Govore\u0107i trebali su osim teme osvijestiti i va\u017enost govornih vrednota (izgovora, tempa, dikcije, jakosti glasa, intonacije i ritma), primijeniti oblike neverbalne komunikacije (gestovnog i mimi\u010dkog govora) te paziti na kompoziciju i jezi\u010dnu pravilnost svoga izlaganja.  U neverbalnu signalizaciju ubrajamo polo\u017eaje i pokrete tijela, mimiku (napose o\u010di), perilali\u010dne zvukove (kao \u0161to su mljackanje, klikovi, usklici, hukanje, naka\u0161ljavanje, zvi\u017edanje, pljeskanje, kucanje, pucketanje prstima), dodire (dodirivanje nosa, uha, lica blizu usta te odmicanje okovratnika), proksemi\u010dke znakove, tj. znakove koji dolaze od udaljenosti i rasporeda sugovornika u prostoriji, rekvizite i scenografiju, oblikovanje tijela (odje\u0107a, nakit, oblikovanje kose), mirise (koji mogu  privla\u010diti ili odbijati od komunikacije), pomo\u0107ne medije (videokonferencija, PowerPoint prezentacija, plakat) te vremenske znakove (govoriti \u010de\u0161\u0107e i du\u017ee zna\u010di pridavati sebi ve\u0107u va\u017enost).<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Projektna nastava uspje\u0161no je provedena. Slu\u0161aju\u0107i govor\nsvojih prijatelja, osma\u0161i su obratili pozornost na va\u017ena obilje\u017eja javnoga\ngovora.<\/p>\n\n\n\n

U UVODNOME DIJELU<\/p>\n\n\n\n

  1. Je li govornik na po\u010detku govora\npozdravio\/oslovio publiku, je li im se obra\u0107ao (uspostavljao kontakt o\u010dima) i\niskazivao im po\u0161tovanje?<\/li>
  2. Je li pobudio interes slu\u0161atelja za\nnajavljenu temu?<\/li>
  3. Jesu li slu\u0161atelji s lako\u0107om pratili\nredoslijed izlaganja teme i vodili bilje\u0161ke tijekom slu\u0161anja?<\/li><\/ol>\n\n\n\n

    U GLAVNOME DIJELU<\/p>\n\n\n\n

    1. Je li govor bio organiziran oko jedne\nglavne misli?<\/li>
    2. Jesu li izneseni konkretni primjeri\nkojima se ilustrira teza?<\/li>
    3. Jesu li navedeni izvori informacija i\njesu li oni vjerodostojni?<\/li><\/ol>\n\n\n\n

      U ZAVR\u0160NOME DIJELU<\/p>\n\n\n\n

      1. Je li jasno najavljen zaklju\u010dak?<\/li>
      2. Je li u zaklju\u010dku sa\u017eeta osnovna\nmisao i ponovljeni glavni argumenti?<\/li>
      3. Je li i \u010dime je postignut sna\u017ean\ndojam na kraju govora?<\/li><\/ol>\n\n\n\n

        Slu\u0161atelji su obratili pozornost i na jezik, tj. je li govornik govorio standardnim jezikom i kratkim re\u010denicama upu\u0107enima publici. Uo\u010dili su i zanimljivost teme. Tijekom govora vodili su bilje\u0161ke, a zatim vrednovali govor svojih prijatelja uz pomo\u0107 rubrike za procjenu i samoprocjenu. U rubrici su se osvrnuli na retori\u010dka, govorna i negovorna obilje\u017eja govora: <\/p>\n\n\n\n

        \"\"<\/figure>\n\n\n\n

        U ovakvoj nastavi govornoga izra\u017eavanja ostvareni su\nsljede\u0107i ishodi: <\/p>\n\n\n\n

        – u\u010denici su napisali vlastiti govor i samostalno su\nga izrekli<\/p>\n\n\n\n

        – slu\u0161atelji su prepoznali dijelove slu\u0161anog govora i\npratili logiku govora<\/p>\n\n\n\n

        – u\u010denici-govornici su \npotaknuti da samostalno osmi\u0161ljavaju sadr\u017eaje koje \u017eele izlagati \u0161to\nuklju\u010duje kvalitetno istra\u017eivanje, skupljanje informacija, usustavljivanje\npodataka, uo\u010davanje va\u017enih podataka, organizaciju gra\u0111e, argumentiranje i\ndokazivanje teza te uvjerljivost i sigurnost u javnom nastupu (svladavanje\nstraha i srama od javnog nastupa). <\/p>\n\n\n\n

        Osim organiziranja javnoga govora govorne vje\u017ebe se mogu\nprovoditi i u obliku debate ili oluje mozgova. Ovakvim govornim vje\u017ebama\nrazvija se i umije\u0107e slu\u0161anja govora. Ishodima se razvija koncentracija za\nslu\u0161anje govora i primijenjuju vje\u0161tine izrade bilje\u017eaka i sa\u017eetaka. Naglasak\nse stavlja na va\u017enost aktivnog slu\u0161anja i tolerantnog uva\u017eavanja tu\u0111ega govora.\nNajva\u017eniji je cilj nastave govornoga izra\u017eavanja posti\u0107i da u\u010denicima\ngovorni\u0161tvo bude primjenjivo u budu\u0107im podru\u010djima profesionalnog rada. <\/p>\n\n\n\n

        ZAKLJU\u010cAK<\/strong><\/p>\n\n\n\n

        Govorni\u0161tvo kao nastavna metoda u osnovnoj \u0161koli va\u017eno je\nradi pripreme u\u010denika za budu\u0107nost: svi \u0107e oni u nekom trenutku svoga \u017eivota\ntrebati braniti svoje tvrdnje: bilo to na maturi ili na diplomskom ispitu ili \u0107e\npak na razgovoru za posao morati uvjeriti potencijalnog poslodavca da zaposli\nupravo njih. U dana\u0161nje vrijeme je u mnogim podru\u010djima djelovanja, bilo\nprofesionalnog ili privatnog, od velike va\u017enosti biti dobrim govornikom, stoga\nse tu vje\u0161tinu treba usavr\u0161avati od osnovne \u0161kole. <\/p>\n\n\n\n

        klju\u010dne rije\u010di:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

        javni govor u razredu, govorni\u010dka pravila<\/p>\n\n\n\n

        \"\"<\/figure>\n\n\n\n

        Literatura:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

        Ivo \u0160kari\u0107,\nTEMELJCI SUVREMENOGA GOVORNI\u0160TVA, \u0160K 2008.<\/p>\n\n\n\n

        Jelena\nBarbir, VREDNOVANJE U\u010cENIKA U NASTAVI GOVORNI\u0160TVA (diplomski rad)<\/p>\n\n\n\n

        Nata\u0161a\nSajko, videolekcija za 2. r. S\u0160 (CKR) – Javni govor (https:\/\/youtu.be\/5GgJ4XekfDw<\/a>)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

        Govorni\u0161tvo iz \u0161kolskih klupa (uz godinu Marka Maruli\u0107a) pi\u0161e Jasminka Kuzle, prof. savj. \u201eRetorike u \u0161kolama odavno vi\u0161e nema, ali bi je\u201c, ka\u017ee Ivo \u0160kari\u0107 u knjizi Temeljci suvremenoga govorni\u0161tva, \u201etrebalo biti ako na\u0161e \u0161kolstvo \u017eeli mlade\u017e cjelovito pripraviti za ovaj na\u0161 svijet.\u201cIpak, govorni\u0161tvo polako ulazi u obrazovni sustav kroz sate govornog izra\u017eavanja u sklopu […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/cvrcak-daruvar.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/6394"}],"collection":[{"href":"http:\/\/cvrcak-daruvar.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/cvrcak-daruvar.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/cvrcak-daruvar.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/cvrcak-daruvar.com.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6394"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/cvrcak-daruvar.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/6394\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6407,"href":"http:\/\/cvrcak-daruvar.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/6394\/revisions\/6407"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/cvrcak-daruvar.com.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6394"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}