{"id":337,"date":"2012-05-31T19:37:16","date_gmt":"2012-05-31T19:37:16","guid":{"rendered":"http:\/\/cvrcak-daruvar.com.hr\/?page_id=337"},"modified":"2013-05-17T09:31:57","modified_gmt":"2013-05-17T07:31:57","slug":"povijest-daruvarskog-osnovnog-skolstva","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/cvrcak-daruvar.com.hr\/?page_id=337","title":{"rendered":"Povijest daruvarskog osnovnog \u0161kolstva"},"content":{"rendered":"

\u00a0 \u00a0POVIJEST DARUVARSKOG OSNOVNOG \u0160KOLSTVA<\/em><\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n

Zdravko Palavra<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Po\u010detak \u0161kolstva<\/h1>\n

Prvi pisani podatak o \u0161koli u Daruvaru spominje se u izvje\u0161taju \u017eupanijske skup\u0161tine od 31. svibnja 1790. gdje je zanimljiva napomena da je broj \u0161kola u \u017eupaniji prevelik, a polazak mlade\u017ei nedovoljan zbog njihove zaokupljenosti doma\u0107im poslovima (Kempf, 1910:233).\u00a0 To je vjerojatno bila \u201eTrivialschule<\/em>\u201c. Trivijalne \u0161kole bile su privatne jednogodi\u0161nje ustanove u kojima se u\u010dilo pisati, \u010ditati i ra\u010dunati (trivium<\/em>), uz dodatak vjeronauka. Ustaljenog nastavnog programa nije bilo (Herout, 2006:14).<\/p>\n

Moderne \u0161kole u Hrvatskoj nastaju od sredine 19. stolje\u0107a. Tako je i prva mje\u0161ovita \u0161kola u Daruvaru po\u010dela s radom 1855.\/1856. Prema spomenici katoli\u010dke crkve, bila je smje\u0161tena\u00a0 u zgradi nasuprot katoli\u010dke crkve u ulici Matije Gupca, gdje je i podignuta nova \u0161kolska zgrada(danas Glazbena \u0161kola) 1886. godine. Po\u010dela je s radom \u0161kolske 1887.\/1888. U istu zgradu su i\u0161li i u\u010denici \u0161egrtske \u0161kole od njenog osnutka 1887.<\/p>\n

\"\"<\/a>

Slika 1. Zgrada u kojoj se nalazila mje\u0161ovita pu\u010dka \u0161kola<\/p><\/div>\n

 <\/p>\n

Deset godina kasnije otvaranje djevoja\u010dke \u0161kole podupire Ljudevita Jankovi\u0107, (Herout, 2002:21) tako da je u samostanu Milosrdnih sestara 1866. otvorena djevoja\u010dka pu\u010dka \u0161kola. Prva ravnateljica ove \u0161kole je Salezija Krahofer. U razdoblju od 1866. do 1877. poha\u0111alo ju je 1239 djevojaka. Nova \u0161kolska zgrada (danas Dom za starije i nemo\u0107ne osobe) podignuta je na mjestu stare 1910. godine, a poha\u0111ali su je i u\u010denici mje\u0161ovite pu\u010dke (kada je njihovu koristio Crveni kri\u017e).<\/p>\n

\"\"<\/a>

Slika 2. Djevoja\u010dka pu\u010dka \u0161kola<\/p><\/div>\n

Op\u0107e zna\u010dajke nakon nastanka Kraljevine SHS<\/p>\n

Jedan od najva\u017enijih doga\u0111aja ovog razdoblja je ukidanje Vi\u0161e pu\u010dke \u0161kole i uspostava\u00a0 ni\u017ee gimnazije realnog smjera. \u201eNaredbom Kraljevske zemaljske vlade od 21.\u00a0 kolovoza 1918. broj 23 877 ukinuti su koncem kolovoza 1918. na ovoj \u0161koli V., VI., VII. razred, a stvoreni I., II. i III. razred male realne gimnazije<\/em>.\u201c[1]<\/a> Te \u0161kolske godine oformljen je samo VIII. razred vi\u0161e pu\u010dke \u0161kole. U smislu navedene naredbe\u00a0 predani su zapisni\u010dki, po ravnateljstvu ove \u0161kole, \u0161kolska zgrada (tada u ulici Matije Gupca) i sva u\u010dila vi\u0161e pu\u010dke \u0161kole ravnateljstvu novoosnovane male realne gimnazije ( uz dozvolu VIII. r. da se slu\u017ei prostorijama i priborom te \u0161kole).<\/p>\n

U vrijeme monarhisti\u010dke Jugoslavije nazivi \u0161kola u Daruvaru bili su sljede\u0107i: \u201eOp\u0107a pu\u010dka dje\u010da\u010dka \u0161kola<\/em>\u201c, \u201eDr\u017eavna osnovna \u0161kola<\/em>\u201c, \u201eDr\u017eavna mje\u0161ovita \u0161kola J. J. \u0160trosmajera u Daruvaru<\/em>\u201c i \u201eNarodna \u0161kola J. J. \u0160trosmajera<\/em>\u201c. Na\u017ealost, spomenica te \u0161kole nije sa\u010duvana pa informacije o vr\u0161njacima dana\u0161njih osnovno\u0161kolaraca dobivamo iz spomenice Vi\u0161e pu\u010dke \u0161kole i spomenice Dr\u017eavne realne gimnazije, koje su pokrivale djelatnost dana\u0161njih vi\u0161ih razreda (5.-8.) osnovne \u0161kole.<\/p>\n

 <\/p>\n

Vi\u0161a pu\u010dka \u0161kola<\/p>\n

Osmi razred je te 1918.\/1919. \u0161kolske godine bio promatran zasebno. Upisano je bilo 12 u\u010denika i 15 u\u010denica. Od tih 27 u\u010denika, petero je dobilo I. red s odlikom, I. red =17 u\u010denika, II. red =1, III. red = 1, dok je s dozvolom za polaganje popravnog ispita\u00a0 zavr\u0161ilo troje u\u010denika. Do sredine dvadesetih godina XX. stolje\u0107a primjenjivao se sustav ocjenjivanja u\u010denika sa skalom od \u010detiri stupnja za nastavne predmete (vrlo dobar, dobar, dovoljan i nedovoljan), dok se za op\u0107i uspjeh primjenjivala ljestvica (I. red s odlikom, I. red, II. red, III. red). Prvi red s odlikom postigao bi u\u010denik koji je iz nastavnih predmeta imao ocjene vrlo dobar (ve\u0107inu) i dobar. Prvi red kada bi imao ocjene vrlo dobar, dobar i dovoljan. Drugi red bi imali u\u010denici s nedovoljnom ocjenom od jednog do dva predmeta. Op\u0107i, III. red imali bi u\u010denici koji su imali iz vi\u0161e od dva predmeta nedovoljan. S op\u0107im II. i III. redom nije se moglo prije\u0107i u vi\u0161i razred.<\/p>\n

\n
\"\"<\/a>

Slika 3. Zgrada u kojoj se nalazila Ni\u017ea realna gimnazija izme\u0111u dva svjetska rata<\/p><\/div>\n

 <\/p>\n

Dr\u017eavna realna gimnazija u Daruvaru<\/p>\n

Iz Godi\u0161njeg izvje\u0161taja Dr\u017eavne realne gimnazije u Daruvaru za \u0161kolsku godinu 1931.\/1932.\u00a0 doznajemo da je na upisima bio znatan interes. Od upisanog 191 u\u010denika u prvi razred je upisano 62, u drugi 59, u tre\u0107i 45, \u00a0a u \u010detvrti 25 u\u010denika s napomenom da su se morali odbijati u\u010denici izvan daruvarskog i pakra\u010dkog podru\u010dja. Dr\u017eava je odobrila otvaranje paralelke za prvi, ali ne i drugi razred. U Izvje\u0161taju je po va\u017enosti istaknut roditeljski sastanak II. razreda\u00a0 jer masovnost ovog razreda nije povoljno utjecala na vladanje i napredak pa je ulo\u017eeno mnogo truda\u00a0 da ovaj razred dostigne ostale razrede, za \u0161to je tra\u017eena pomo\u0107 roditelja i staratelja.[1]<\/a> Jedno od va\u017enijih postignu\u0107a ove godine je osnivanje \u201eZajednice doma i \u0161kole\u201c\u00a0 koja je nastala po nacrtu pravila \u0161to ih je izradio Franjo Burian. Zaklju\u010dak nastavni\u010dkog zbora bio je da \u0107e takva udruga pomo\u0107i \u0161koli u brizi za du\u0161evni i tjelesni napredak. Ina\u010de, Franta (ili kroatiziran Franjo, kako ga nalazimo u Godi\u0161njim izvje\u0161tajima i Spomenici) Burian, jedan od prvih nastavnika s fakultetskom naobrazbom, nalazi se me\u0111u predava\u010dima i prve Vi\u0161e gimnazije u Daruvaru.[2]<\/a> Desetoga velja\u010de 1932. postaje v.d. direktora, nakon \u0161to je Nikola \u017dic[3]<\/a> poslije 25 godina slu\u017ebe dodijeljen na rad Univerzitetskoj biblioteci u Zagrebu.<\/p>\n

Pod Burianovim utjecajem ja\u010daju aktivnosti u \u0161koli. Tada su skoro svakog tjedna bili projicirani razni edukativni filmovi uz pomo\u0107 aparata Trgova\u010dke \u0161kole (tada je osim Ni\u017ee realne gimnazije u dvorcu djelovala i Dvorazredna trgova\u010dka \u0161kola i \u017denska stru\u010dna \u0161kola).\u00a0 Sama \u0161kolska zgrada, tj. dvorac (vidi sl. 1) po rije\u010dima profesora Buriana se \u201enalazi usred parka, daleko od buke i pra\u0161ine, pa je vrlo podesna za \u0161kolu<\/em>\u201c. \u0160kolske su prostorije okrenute prema jugu, prozra\u010dno je i zdrava bunarska voda. Sve su to prednosti koje navodi Burian u \u017eelji da sa\u010duva ovu \u0161kolu. Zdravstveno stanje u\u010denika bilo je povoljno, kao \u0161to se spominje u Izvje\u0161taju. Bolesti, osim lagane gripe, nije bilo, a uzrok se vidi u tome \u0161to \u201etrgovi\u0161te Daruvar le\u017ei u gorskom i \u0161umovitom zdravom kraju, a stanovnici sreza su u dosta povoljnim ekonomskim i higijenskim prilikama.<\/em>\u201c[4]<\/a> Jedini problem je mogu\u0107a anemija i nerazvijenost mi\u0161i\u0107a zbog nedostatka gimnasti\u010dke obuke. Ina\u010de je tjelesna i zdravstvena kultura bila neredovito zastupljena, a \u010desto su ulogu dana\u0161njeg \u0161kolskog predmeta zamjenjivala udru\u017eenja poput sokolskog, kri\u017earskog ili organizacija pod organizacijom HSS-a.<\/p>\n

Statistika pokazuje da je odli\u010dnih bilo 8,4% u\u010denika, 22,8% vrlo dobrih, dobrih 39,1%, a \u010dak 23,7% u\u010denika na popravku s 4,5% ponavlja\u010da.<\/p>\n

\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Samoupravna realna gimnazija u Daruvaru<\/p>\n

Ukazom kralja\u00a0 Aleksandra od 8. kolovoza 1932. g. otvorena je nepotpuna Samoupravna realna gimnazija u Daruvaru s tim da njeno izdr\u017eavanje bude na teretu Op\u0107inskog vije\u0107a. \u0160kolske godine 1932.\/33. v.d. direktora je Borivoje P. Tasi\u0107. Po\u010detkom te \u0161kolske godine popravni ispiti su se polagali u gimnaziji u Virovitici (gdje Burian nakratko premje\u0161ten).\u00a0 Bio je ponovno ravnatelj u razdoblju od 1940.-1945. zbog preustroja daruvarske \u0161kole. Upisanih u\u010denika bilo je ukupno 172, i to 99 mu\u0161kih i 73 \u017eenskih. Od toga u I. razredu 58 u\u010denika (32 m., 26 \u017e.); II. raz. 47 (27 m., 20 \u017e.); III. raz. 36 (24 m., 12 \u017e.) i IV. raz. 31 (16 m., 15 \u017e.). Sedmog rujna odr\u017eana je sjednica Nastavni\u010dkog savjeta gdje su se nastavnici me\u0111usobno upoznali, a odre\u0111ene su i du\u017enosti. Idu\u0107eg dana Nastavni\u010dki savjet je donio odluku o produ\u017eenju upisa i utvrdio ud\u017ebenike za idu\u0107u \u0161k. g. Devetog rujna u\u010denici katoli\u010dke vjeroispovijesti prisustvovali su prizivanju\u00a0 sv. Duha, a zatim su raspore\u0111eni po razredima gdje im razredni starje\u0161ine priop\u0107avaju spisak ud\u017ebenika. Jedanaestoga u\u010denici pravoslavne vjeroispovijesti\u00a0 u\u010destvuju prizivanju sv. Duha u pravoslavnoj crkvi. Dvanaestoga su u\u010denicima protuma\u010dena Disciplinska pravila<\/em> (nekoliko \u010dlanaka iz disciplinskih pravila za godinu 1933\/34[1]<\/a>., npr. \u010dl. 1: U\u010denici se moraju vladati i izvan \u0161kole onako kako dolikuje omladini i kloniti se svega \u0161to bi bilo \u0161tetno po njihov ugled, zdravlje i dostojanstvo; \u010dl. 30 (zabranjeno je u\u010denicima zadr\u017eavanje na ulicama ljeti poslije 20 sati). Dobivaju raspored sati, a trinaestoga po\u010dinje redovna nastava.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u0160kolski predmeti<\/em><\/p>\n

Tada su u pu\u010dkoj \u010detverogodi\u0161njoj \u0161koli kraljevine Jugoslavije bili\u00a0 sljede\u0107i predmeti: 1. Nauka o vjeri I.-IV.; 2. Narodni jezik I.-IV.; 3. Narodna povijest III.-IV.; 4. Zemljopis III.-IV.; 5. Ra\u010dun i geometrija s crtanjem I.-IV.; 6. Poznavanje prirode III.-IV.; 7. Prakti\u010dno privredno znanje i umijenje III.-IV.; 8. Higijena IV.; 9. Doma\u0107instvo IV.; 10. Ru\u010dni rad; 11. CrtanjeII.-IV.; 12. Lijepo pisanje II.-IV.; 13. Pjevanje I.-IV.;14. Tjelesne vje\u017ebe I.-IV. Dok se u Realnoj gimnaziji\u00a0 predavalo iz predmeta[2]<\/a>: Srpskohrvatski, Prirodopis, Zemljopis, Istorija, Matematika, Crtanje, Pisanje, Pjevanje, Francuski, Hemija, Fizika, Njema\u010dki.<\/p>\n

 <\/p>\n

Udru\u017eenja i ekskurzije<\/em><\/p>\n

Od \u0111a\u010dkih udru\u017eenja postojala su: Kolo trezvene mlade\u017ei\u00a0 \u201eDobra Ku\u0107a\u201c s nekoliko sekcija (tambura\u0161ka, gudala\u010dka, diletantska, pjeva\u010dka, literarna, ping-pong, \u0161ah, stolarska, drvorezbarska i esperantska); Podru\u017enica Ferijalnog saveza koja je organizirala izlet Daruvar \u2013 Pogani vrh \u2013 Vrani Kamen \u2013 Daruvar; Pomladak dru\u0161tva Crvenog krsta i Sokolski nara\u0161taj u\u010denika i u\u010denika koji su sudjelovali u raznim sletovima. Ve\u0107 idu\u0107e godine osnovan je jo\u0161 i Pomladak Jadranske stra\u017ee, te Stijeg skauta i planinki. I sama \u0161kola organizirala je\u00a0 ekskurzije, osobito u bli\u017eu okolicu ( cijela \u0161kola je u\u010destvovala u ekskurziji do Dobre Ku\u0107e na po\u010detku \u0161kolske godine). U svibnju je ve\u0107i broj \u0111aka i\u0161ao na Petrov Vrh. Na godinu\u00a0 se i\u0161lo u \u0161umu kod Doljana, na Dio\u0161, Petrov Vrh, u manastir Pakru, ali i u Zagreb, Vo\u0107in i Jankovac.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ravnatelj Franta Burian<\/em><\/p>\n

\u010cetvrtog studenoga 1933. na du\u017enost direktora do\u0161ao je\u00a0 Franjo Burian. \u010cetiri dana kasnije otvoreno je\u00a0 prvo paralelno odjeljenje prvog razreda. Nastavljala su se predavanja o miru, Poljskoj,\u00a0 Njego\u0161u, o iseljenicima… Otvorena je \u0161kolska kuhinja za koju se brine Zajednica doma i \u0161kole te Pomladak Crvenog kri\u017ea. \u0160kolske godine 1934.\/35., 29. rujna odr\u017eane su cjelodnevne ekskurzije svih razreda. I a i b razredi bili su na Dio\u0161u i Kon\u010dani\u010dkim ribnjacima; II. a i b odvezao se do Vrijeske, odande i\u0161ao do Sv. Ane i preko Bastaja na ru\u0161evine Stup\u010danice. U\u010denici III. i IV. razreda\u00a0 odvezli su se do Lipika, pogledali kupke, i\u0161li do Bujavice gdje su razgledali naprave za va\u0111enje metana i pje\u0161ice do Poljane gdje su obi\u0161li tamo\u0161nju tkaonicu. U rujnu je dogotovljena i obnova krova (crijep umjesto drvenih da\u0161\u010dica), a ulazi su zagra\u0111eni \u017eeljeznim re\u0161etkama. Ban Savske banovine Perovi\u0107 pohodio je Daruvar i tom prilikom obi\u0161ao\u00a0 i podrum koji se nalazi u zgradi Dvorca. Potkraj mjeseca studenoga, vrtlar kupali\u0161nog parka, Vild posadio je \u0161est breza ispred \u0161kole. Ure\u0111en je vodovod na prvom katu. Do tada su u\u010denici i\u0161li sa spu\u017evom na bunar.\u00a0 Po\u010detkom prosinca bilo je roditeljsko vije\u0107e I razreda s temom kako u\u010denici ne znaju u\u010diti te kako da im roditelji pomognu. Tada je bio i kraj polugodi\u0161ta. Najslabije ocjene bile su iz Srpskohrvatskog (2,88), Prirodopisa (2,89) i Matematike (2,89). Na \u0160trosmajerov\u00a0 dan nije bilo nastave, ve\u0107 su poslije zadu\u0161nica bila prikazana dva filma ”Visoke Tatre” i ”Dva brata”.\u00a0\u00a0 Prvi je zemljopisni, a drugi poti\u010de na \u0161tednju. Sedmog o\u017eujka proslavljena je 85. godi\u0161njica ro\u0111enja T. G. Masaryka, predsjednika \u010cehoslova\u010dke Republike.<\/p>\n

Nastavni\u010dka knji\u017enica imala je 869 svezaka, a primala je slijede\u0107e \u010dasopise: Glasnik Jugoslavenskog profesorskog dru\u0161tva, Glasnik Dru\u0161tva crvenog krsta, Srpski knji\u017eevni glasnik, Na\u0161 jezik, Napredak, Telesno vaspitanje, Dom i \u0161kolu i Sokolsku prosvetu. Istodobno, u\u010deni\u010dka knji\u017enica imala je 2012 svezaka. i primala je Mladost, Glasnik podmlatka crvenoga krsta, Ferijalac i Glasnik Saveza trezvene mlade\u017ei od \u010dasopisa. Naj\u010ditanije knjige bile su: Narodne pripovijetke, Ruske narodne, Grimove, Andersenove, Pri\u010de iz gr\u010dke mitologije, Pri\u010de Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107, Robinzon, romani i pripovijetke A. \u0160enoe, J. E. Tomi\u0107a, \u0110. Jak\u0161i\u0107a, V. Nazora, Dickensa, Verna, Kiplinga i dr. Osim nastavni\u010dke i u\u010deni\u010dke knji\u017enice postojala je knji\u017enica ud\u017ebenika kojima su se koristili siroma\u0161niji u\u010denici. Od ud\u017ebenika se mogu izdvojiti \u010citanke od 1. – 4. razreda autorskog dvojca Nazor-Barac.[3]<\/a><\/p>\n

Po\u010detkom \u0161kolske 1935\/36. u\u010denici su u\u0161li u okre\u010dene u\u010dionice, na nauljene podove i obojene plo\u010de, a gledala ih je nova uljana slika\u00a0 Njegovog Veli\u010danstva kralja Petra II. Popravne ispite nije uspje\u0161no polo\u017eilo petnaest u\u010denika od njih trideset i devet. U\u010denici izraelitske vjere na Jom Kipur<\/em> nisu imali obuke. Na Dan mira 11. studenog odr\u017eane su dvije minute \u0161utnje za \u017ertve svjetskog rata i pokojnog kralja. Pisani su zadaci o Dru\u0161tvu naroda. Idu\u0107eg dana, na Dan po\u0161umljavanja, \u0111aci su\u00a0 i\u0161li u \u0161umu gdje im je \u0161umski referent odr\u017eao predavanje o po\u0161umljavanju. Osmoga prosinca \u0161kolu je posjetio ministar \u0161uma i ruda\u00a0 \u0110ura Jankovi\u0107. Ove godine spojena je proslava sv. Save i J. J. \u0160trosmajera, a ve\u0107inu programa dala je Pu\u010dka \u0161kola J. J. \u0160trosmajera (tako se tada zvala osnovna \u0161kola od 1. do 4. razreda). Proslava je odr\u017eana u zajednici dviju \u0161kola. U no\u0107i od 5. na 6. velja\u010de bila je orkanska me\u0107ava. U gradu su pokidani elektri\u010dni i telefonski vodovi. Dva dana nije bilo osvjetljenja. Tom prilikom znatno je o\u0161te\u0107en \u0161kolski park, gdje se sru\u0161ilo dosta drve\u0107a.<\/p>\n

Idu\u0107u godinu (1936.\/37.) po\u010dinje tada\u0161nji ravnatelj Franjo Burian zapisom o radovima obavljenim preko praznika. Saznajemo da su okre\u010dene sve prostorije, promijenjen pod u dva razreda, o\u010di\u0161\u0107ena vrata koja su bila obojena u bijelo, u crtaonici uveden vodovod, na\u010dinjeno petnaest novih klupa, a dosta je starih popravljeno. Na prvoj sjednici Nastavni\u010dkog savjeta pro\u010ditane su naredbe o ja\u010danju jedinstva me\u0111u u\u010denicima, a predlo\u017eeni su i ud\u017ebenici koji \u0107e se upotrebljavati u narednoj godini. Popravni ispiti su trajali od 25. do 29. kolovoza. Od dvjesto i pedesetak u\u010denika, na popravku ih je bilo48, aod toga je 11 palo razred.<\/p>\n

Na po\u010detku rujna bili su upisi, a upisao se 251 u\u010denik.<\/p>\n

Krajem studenoga \u0161kola je nabavila aparat za umno\u017eavanje, marke \u201eOrmig\u201c, \u0161to je prva kopirka u povijesti daruvarskog \u0161kolstva. Krajem praznika bila je sahrana narodnog poslanika g. Milana Dobrovi\u0107a, a sahrani su prisustvovali nastavnici i u\u010denici jer je njegovom zaslugom sa\u010duvana ova \u0161kola nakon redukcije, a i ina\u010de se brinuo za napredak \u0161kole.<\/p>\n

Ravnatelj Burian napominje u velja\u010di da je\u00a0 24. sije\u010dnja umrla grofica Ana Elizabeta Jankovi\u0107 u sedamdeset i sedmoj godini \u017eivota u Pressbaumu kraj Be\u010da. \u201eOna je posljednji potomak stare grofovske obitelji koja je sagradila dvorac u kojem je bila smje\u0161tena na\u0161a \u0161kola. Tako je izumrla ova porodica koja je mnogo u\u010dinila ne samo za razvitak na\u0161ega mjesta nego se vidno isticala u svakom kulturnom, prosvjetnom i socijalnom polju diljem na\u0161e domovine<\/em>.\u201c Time zavr\u0161ava svojevrstan epitaf Jankovi\u0107ima.<\/p>\n

Budu\u0107i da je tada tuberkuloza bila jo\u0161 smrtonosna bolest, tjedan je dana u svim razredima dr\u017eano predavanje o tuberkulozi. Nakon zavr\u0161etka nastave, 16. svibnja, za tada\u0161nje je maturante odr\u017ean popodne \u0161kolski koncert i javno tjelesno vje\u017ebanje. Tjedan kasnije, Muzi\u010dka je \u0161kola B. Knitla priredila koncert na kojemu su sudjelovali gotovo sami u\u010denici \u0161kole pa je prihod i poklonjen \u0161koli. Na Dan sv. \u0106irila i Metodija, 24. svibnja, sva odjeljenja imala su cjelodnevne ekskurzije. 15. lipnja zavr\u0161ena su predavanja za 1936.\/37. Dva dana kasnije, na klasifikacijskoj sjednici, zabilje\u017eeno je da je s uspjehom zavr\u0161ilo razred 67,49%. Od 20. do 26. lipnja bila je otvorena izlo\u017eba ru\u010dnih radova, crte\u017ea i drugih u\u010deni\u010dkih radova. Ravnatelj primje\u0107uje da je izlo\u017ebu pohodilo dosta publike, no na \u017ealost, vrlo malo \u0111a\u010dkih roditelja. Na Vidovdan, 28. lipnja podijeljene su svjedod\u017ebe i odr\u017eana opro\u0161tajna priredba.<\/p>\n

\u0160kolske 1937.\/38. upisano je 256 u\u010denika. Po\u010detak godine je\u00a0 sli\u010dan ostalima. Maturanti su i\u0161li s razrednicima na Petrov Vrh, a ostali na Vranjevinu.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Stepinac u gostima<\/em><\/p>\n

Potkraj godine odr\u017eane su zadu\u0161nice za dr. Antuna Bauera, nadbiskupa zagreba\u010dkog i prethodnika Alojzija Stepinca, koji je idu\u0107e godine posjetio \u0161kolu. Prije njega su\u00a0 u posjetima bili ministri financija i fizi\u010dkog vaspitanja. U svibnju su u\u010denici posjetili izlo\u017ebu fotokluba. Prikazan im je propagandni film o \u0161tednji za \u0160tedionicu Savske banovine. U\u010denici III. a i b su bili na izletu u poznatoj Batinoj tvornici obu\u0107e u Borovu. Nova 1938.\/39. po\u010dela je bez smetnji jer nije bilo premje\u0161taja nastavnika (\u0161to je ina\u010de bio\u00a0 \u010dest slu\u010daj). Upisalo se 280 u\u010denika. Uz pou\u010dne filmove poput \u201eHajdi\u201c, \u201eBregovi zvone\u201c, \u201ePoru\u010dnik Rjepkin\u201c, prikazan je i Disneyev crtani film \u201eSnjeguljica\u201c. Bio je to\u00a0 prvi film u boji i svojevrstan spektakl za daruvarske kinogledatelje. Povodom dijeljenja sv. Potvrde, 3. lipnja, pohodio je \u0161kolu i izvr\u0161io inspekciju vjeronauka nadbiskup zagreba\u010dki dr. Alojzije Stepinac.<\/p>\n

\n
\"\"<\/a>

Slika 4. Potpis nadbiskupa u spomenici<\/p><\/div>\n

 <\/p>\n

Banovina Hrvatska<\/p>\n

\u0160kolska 1939.\/40. je znakovita zbog radikalne promjene u vo\u0111enju spomenice i nastavnom planu i programu. Naime, nakon sporazuma Cvetkovi\u0107-Ma\u010dek u kolovozu i progla\u0161enja Banovine Hrvatske nestaje inzistiranje na duhu jedinstva i jugoslavenstva. \u0160kolstvo i prosvjeta postali su samostalni poslovi novonastale banovine. Promijenili su se datumi obilje\u017eavanja va\u017enih \u0161kolskih sve\u010danosti i spomena na zna\u010dajne li\u010dnosti. Ukratko, mo\u017ee se nazrijeti i prije kraja Kraljevine Jugoslavije, kraj koncepcije koja je obilje\u017eila daruvarsko \u0161kolstvo dvadeset godina, a to je koncepcija integralizma i unitarizma. Tako\u0111er, osje\u0107aj psihoze previranja se uvukao u prostorije zbornice i u\u010dionica, tako da su nastavnici zamoljeni za obazrivost prema u\u010denicima.<\/p>\n

Te \u0161kolske godine zabilje\u017eeno je pove\u0107anje upisanih u\u010denika (183 m. i 121 \u017e.) Dva odjeljenja morala su poha\u0111ati nastavu popodne, a tra\u017eilo se i otvaranje tre\u0107eg odjeljenja\u00a0 u I. razredu. Krajem rujna maturanti su bili u Zagrebu na \u201eSmotri hrvatske selja\u010dke kulture\u201c i upoznavanju znamenitosti grada. Krajem listopada odr\u017eana su predavanja za suzbijanje nepismenosti prema nalogu Banske vlasti. U akciji su sudjelovali u\u010denici pronalaze\u0107i nepismene osobe i javljaju\u0107i njihova imena \u0161koli, koja je slala taj popis mjesnoj organizaciji Hrvatske selja\u010dke stranke.<\/p>\n

Na nastavi Povijesti i Hrvatskog jezika odr\u017eana su predavanja o dr. Antunu Radi\u0107u. \u0160to se \u0161kolskih priredbi ti\u010de ve\u0107a pa\u017enja je posve\u0107ena 30. travnju, danu mu\u010deni\u010dke smrti Zrinskog i Frankopana, a pjevala se \u201eLijepa na\u0161a\u201c umjesto dr\u017eavne himne. Od 6.-8. svibnja odr\u017eana su predavanja o zna\u010daju Hrvatske enciklopedije s posebnim osvrtom nastavnika na predmet koji predaju. Sadr\u017eaje su nalazili\u00a0 u novoiza\u0161lom svesku spomenute enciklopedije. Krajem svibnja, povodom 500-godi\u0161njice osnivanja \u0161tampe, u\u010denici III. b posjetili su lokalnu \u0161tampariju, a nakon toga i elektri\u010dnu centralu i ljevaonicu \u017eeljeza. Kona\u010dno, 15. lipnja, odr\u017eano je prvo predavanje o zna\u010denju turizma. \u0160kolska godina zavr\u0161ila je osvrtom na prou\u010davanje \u017eivota svoga naroda i uputom za razvijanjem smisla i ljubavi za narodnu kulturu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Daruvarsko osnovno \u0161kolstvo u NDH<\/p>\n

Nakon progla\u0161enja Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske 10. travnja 1941. po\u010dinju se vra\u0107ati nastavnici s rati\u0161ta i pola\u017eu zakletve novoj dr\u017eavi. Na spomen dan oca domovine dr. Ante Star\u010devi\u0107a, 13. lipnja, podijeljene su svjedod\u017ebe. Prije toga su u\u010denici slu\u0161ali govor s radija doglavnika – ministra prosvjete Mile Budaka. Nakon toga je ravnatelj Josip Mi\u0161kov uputio nekoliko rije\u010di u\u010denicima. Po\u010detkom \u0161kolske 1941.\/42. upisalo se 285 u\u010denika (168 m, 117 \u017e). Potkraj rujna po\u010dinju vje\u017ebe Mu\u0161ke usta\u0161ke mlade\u017ei, a po\u010detkom listopada s vje\u017ebama po\u010dinje i \u017denska usta\u0161ka mlade\u017e.<\/p>\n

Prilikom otvaranja Hrvatskog dr\u017eavnog sabora[1]<\/a> 23. velja\u010de 1942. upravitelj \u0161kole Mi\u0161kov odr\u017eao je govor o zna\u010denju hrvatskog sabora. Kasnije, u dvorani \u0161kole, ukop\u010dan je krugovalnik<\/em> pa su u\u010denici slu\u0161ali prijenos otvaranja Sabora. Povremeno je bilo prekida u nastavi zbog nestanka drva za ogrjev, a od konca mjeseca travnja pa do po\u010detka lipnja 1942. \u0161kolska zgrada (dvorac) bila je zaposjednuta od njema\u010dke vojske pa je bilo pote\u0161ko\u0107a u odr\u017eavanju nastave. Na sjednici 16. srpnja 1942. od 289 u\u010denika, izvrstnih je bilo 7,96%; veoma dobrih 15,23%; dobrih 38,06%; a dovoljnih 20,76%. Na popravak je upu\u0107eno 13,84% u\u010denika, a razred je ponavljao 3,11% u\u010denika.<\/p>\n

Ostale godine Drugog svjetskog rata prolaze sli\u010dno. Kako se kraj rata bli\u017ei, sve vi\u0161e se osjeti utjecaj vojske u \u0161koli: ili preko smje\u0161taja domobrana ili preko misa zadu\u0161nica za poginule kojima prisustvuju u\u010denici.<\/p>\n

 <\/p>\n

U novoj Jugoslaviji<\/p>\n

Potkraj kolovoza 1944. upisalo se samo 169 u\u010denika, jer ostali nisu mogli do\u0107i zbog napada te\u0161kim oru\u017ejem na Daruvar (jedna u\u010denica IV. razreda je i poginula). Sedmog rujna na vojnu du\u017enost morali su se javiti upravitelj Mi\u0161kov i tajnik Halvaks, jer im nije stiglo produljenje od oslobo\u0111enja od vojske. Du\u017enost upravitelja preuzima najstariji nastavnik Stanislav Kopljevski. Za 16. rujna 1944. stoji napomena u spomenici da je oslobo\u0111en Daruvar. Ubrzo su nastavnici poslani na politi\u010dki te\u010daj u narodno-oslobodila\u010dkom duhu. Zajedno s njima bili su i u\u010ditelji Trgova\u010dke akademije, \u017denske zanatske \u0161kole, Pakra\u010dke u\u010diteljske i gra\u0111anske \u0161kole te u\u010ditelji Gra\u0111anske \u0161kole iz Grubi\u0161nog Polja.<\/p>\n

Sve\u010danim otvorenjem 16. listopada \u0161kola dobiva novi naziv \u2013 Srednja \u0161kola, a prestaje naziv Realna gimnazija. Zanimljivo je da potkraj 1945. na\u0161a \u0161kola postaje pravi rasadnik direktora. Marija Jurman postaje direktor Ni\u017ee gimnazije u Klanjcu. Stanislav Kopljeski, v.d. direktora ove \u0161kole je premje\u0161ten za direktora \u0161kole u \u0110akovu. Antun Malatesti\u0107 postaje direktor Ni\u017ee gimnazije u Iloku. Direktor daruvarske \u0161kole ponovno postaje Franjo Burian, koji je za vrijeme II. svjetskog rata bio ravnatelj u Virovitici. U studenom 1946. velik broj u\u010denika je bio s jednom u\u010diteljicom, u nedjelju, na po\u0161umljavanju. Nedugo zatim, 29. studenoga, u dvorani Pivovare, u\u010denici su prisustvovali matineji i pjevali pjesme \u201eUz Tita i Staljina\u201c i \u201ePjesmu o Volgi\u201c. Tre\u0107eg velja\u010de 1947. u\u010denici prvih i drugih razreda bili su na izletu u Podborju i Doljanima, a sutradan 3. i 4. razredi u Bijeloj. Petog je bilo natjecanje \u0161kole u \u0161ahu. Idu\u0107eg mjeseca, 8. o\u017eujka, peti sat proslavljen je Dan \u017eena. Program je po\u010deo pjevanjem \u017denske himne. Preko ljetnih praznika jedan u\u010denik je upu\u0107en s pionirima u Split, \u0161est u\u010denica bilo je u odmarali\u0161tu u Delnicama, a 29 ih je oti\u0161lo u \u010cehoslova\u010dku na ljetovanje. Ipak, nisu svi u\u017eivali na ljetovanju. Tri u\u010denika su radila na \u0161umskoj pruzi kod Vel. Gr\u0111evca, dok je gradnji pruge \u0160amac-Sarajevo bilo 35 na\u0161ih u\u010denika. Neki su opet odra\u0111ivali ono \u0161to nisu tijekom \u0161kolske godine, tako da je 77 u\u010denika upu\u0107eno na popravni ispit, od kojih je 66 iza\u0161lo na ispit. Na koncu je 89,68%\u00a0 pro\u0161lo, dok ih je 10,32% ponavljalo razred.<\/p>\n

Ministarstvo prosvjete rje\u0161enjem od 26. 6. 1948. uvodi osnovno sedmogodi\u0161nje \u0161kolstvo, a 1950. i osmogodi\u0161nje, tako da na\u0161a \u0161kola postaje klasi\u010dna osmoljetka 1951.\/1952. \u0161kolske godine. Izgleda da ovaj na\u010din \u0161kolovanja nije bio op\u0107eprihva\u0107en, jer 1956. imamo napomenu da izvjestan broj roditelja jo\u0161 nije shvatio potrebu osmogodi\u0161njeg \u0161kolovanja pa su potrebne i prisilne mjere da se postigne 100% polaznost. Te godine je upisana napomena o sve ve\u0107em kori\u0161tenju suvremenih nastavnih sredstava, radija i televizije. Primije\u0107en je problem dugog \u010dekanja \u0111aka putnika na vlak zbog \u010dega djeca moraju biti na ulici. Na kraju \u0161kolske 1955.\/56. bilo je 982 u\u010denika. Zavr\u0161ilo je 868 u\u010denika ili 88,39 %. Idu\u0107e godine bilje\u017ei se porast u\u010denika i pojavljuju se problemi s prostorom. Upisano je 1083 u\u010denika u 28 odjeljenja, a o\u010dekuje se i daljnji porast. Kao jedan od problema navodi se i lo\u0161 uspjeh petih razreda, kao glavni uzrok tome upravitelj \u0161kole vidi u prelasku s razredne na predmetnu nastavu. Za rje\u0161enje tog problema odlu\u010deno je da razrednici\u00a0 koji su bili u IV. razredu vode razred i u petom, da se ostvari lak\u0161i prijelaz i prilagodba na vi\u0161e predmeta i u\u010ditelja. Sve\u010dano su obilje\u017eeni sljede\u0107i praznici: Dan oslobo\u0111enja Daruvara, Dan Republike, Nova godina s Danom dje\u010dje radosti, Praznik rada i Titov ro\u0111endan. Djeluju i sljede\u0107e slobodne aktivnosti: odbojka\u0161i, fotoamateri, literarna, rukometa\u0161i, aeromodelari i tambura\u0161ki zbor. Kao njihov glavni problem navodi se manjak prostora.<\/p>\n

Po\u010detkom \u0161kolske 1957.\/58. pobolj\u0161an je problem prostora, naime \u0160kola u\u010denika u privredi je premje\u0161tena u novu zgradu, tako da je osnovna dobila njihove dotada\u0161nje prostorije koje su bile neophodne jer je te godine upisano 1179 u\u010denika. Idu\u0107e \u0161kolske godine \u0161koli su priklju\u010dene male \u0161kole u Gornjem Daruvaru, Ivanovom Polju i Lipovac Majuru. To je ote\u017ealo rad upravitelju \u0161kole, Svetozaru Dobrijevi\u0107u, jer je te godine u Daruvaru upisano 1267 u\u010denika, a broj odjeljenja nije pove\u0107avan. Neki razredi imali i do 50 u\u010denika. Na kraju \u0161kolske 1961.\/62. primije\u0107en je daljnji porast broja u\u010denika u Daruvaru. Bilo je \u010dak 1436 u mati\u010dnoj \u0161koli, a s podru\u010dnim \u0161kolama 1544 u\u010denika. Po\u010detkom 1962. ,kako navodi spomenica, izvr\u0161ena je rekonstrukcija elektri\u010dnih instalacija u velikoj \u0161kolskoj zgradi (dvorcu), manja \u0161kolska zgrada (dana\u0161nja Glazbena \u0161kola) naslije\u0111ena je od Ekonomske \u0161kole. Ta je zgrada\u00a0 vra\u0107ena osnovnom \u0161kolstvu, kojem je\u00a0 i pripadala od izgradnje u 19. stolje\u0107u. Pokazatelj manjka prostora je i \u010dinjenica da se\u00a0 krajem pro\u0161le \u0161kolske godine po\u010dela uvoditi tre\u0107a smjena. Olak\u0161anje zbog novih \u0161est u\u010dionica koje je dala zgrada ‘male \u0161kole’ poremetilo je priklju\u010denje \u0161kola u Doljanima i Batinjanima daruvarskoj centralnoj (time je \u0161kola narasla na 2246 u\u010denika i 62 odjeljenja, \u0161to je iznimno ote\u017ealo rad upravi.) Po\u010detkom \u0161kolske 1963. upravitelj \u0161kole Dobrijevi\u0107, nezadovoljan daljnjom centralizacijom, u spomenici \u0161kolu\u00a0 karakterizira mamut-\u0161kolom jer je centralna narasla na 1555 u\u010denika, plus 693 \u0111aka s podru\u010dnih. Od sredine \u0161ezdesetih broj u\u010denika je opao, osobito u podru\u010dnim \u0161kolama, a uvodi se i novi na\u010din upravljanja \u0161kolom. Umjesto \u0161kolskih odbora biraju se upravni odbori, radne zajednice i savjeti \u0161kole. ‘Li\u010dni dohoci’, tj pla\u0107e, ni\u017ee su od ostalih dru\u0161tvenih slu\u017ebi u kotaru, ali i u usporedbi sa susjednim komunama. \u201eNe\u0161to nije u redu<\/em>\u201c pi\u0161e tada\u0161nji upravitelj \u0161kole i zaklju\u010duje da to treba popraviti jer rasprave o pla\u0107ama tro\u0161e puno energije i vremena koje bi bilo bolje ulo\u017eiti u korisnije svrhe. \u0160kolske 1965.\/66. birani su direktori koji su na du\u017enosti 10 godina. Izabran je dotada\u0161nji direktor Dobrijevi\u0107, usprkos poprili\u010dnoj galami (kako navodi autor spomenice), jer nije bilo drugih kandidata.<\/p>\n

Spomenica koja je omogu\u0107ila pra\u0107enje rada daruvarskog osnovnog \u0161kolstva od 1932. zaklju\u010duje se 1967. godinom.\u00a0 U po\u010detku je pratila rad Ni\u017ee realne gimnazije koja je obuhva\u0107ala vr\u0161njake dana\u0161njih peta\u0161a, \u0161esta\u0161a, sedma\u0161a i osma\u0161a. Kasnije, osnutkom osmoljetke, nestaju prija\u0161nje male realne gimnazije. Spomenica koja je pokrivala ni\u017ee razrede u razdoblju monarhisti\u010dke Jugoslavije, NDH i perioda do 1951. nestala je zajedno sa spomenicom \u0161egrtske \u0161kole (najvjerojatnije kao stari papir). U tom razdoblju mogao se primijetiti strogi kriterij i visoki standardi \u0161kole dok je djelovala kao realna gimnazija, kasnije, osobito s velikim porastom broja u\u010denika, dijelom padaju i standardi, \u0161to se mo\u017ee razumjeti zbog ote\u017eanih uvjeta rada u prevelikim razredima i priklju\u010denja ve\u0107eg broja podru\u010dnih \u0161kola s tada\u0161njeg kotara Daruvar.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

IZVORI:<\/p>\n

 <\/p>\n