Trebamo li prevoditelja za sporazumijevanje sa svojim učenicima?

Razumijevanje je intelektualna sposobnost shvaćanja širega konteksta neke pojave, poznavanje jezika, shvaćanje poruka što uključuje kako pročitani tekst tako i međuljudske odnose i sporazumijevanje te samospoznavanje. Razumijevanjem (Verstehen*) osoba sebe stavlja u položaj drugih ljudi nastojeći otkriti koja unutarnja značenja oni pridaju svojemu djelovanju, kakve su njihove namjere i koje bi ciljeve svojim djelovanjem htjeli postići. Uzimajući u obzir ovu enciklopedijsku definiciju pitam se postoji li u suvremenoj učionici problem međugeneracijskog nerazumijevanja, tj nerazumijevanja između učitelja i učenika.

Generacija Alpha (djeca rođena od 2010. do 2025.) poput prethodne generacije Z (djeca rođena od 1995. do 2009.) sve više utječe na društvo svojim razlikama u perspektivi i životnom stilu, što je vidljivo i u jeziku. Već se generacija Z u potpunosti prilagodila tehnologiji, pametnim telefonima i društvenim mrežama. Kao rezultat njihovih digitalnih iskustava nastali su novi oblici komunikacije koji se maštovito igraju jezikom, a njihova tekstualna komunikacija uključuje izmišljanje novih riječi, slanga i emotikona. Trenutačno najutjecajnija mreža među djecom i mladima je Tik Tok na kojoj oni stvaraju svoj univerzalni slang nepoznat starijim generacijama. Svojim žargonom grade zajednički identitet, a zatim taj govor prenose u svakodnevnu komunikaciju licem u lice. Taj je jezik odraz generacije koja se izražava brzo, sažeto i prilagođeno digitalnom svijetu. Podjednako ga razumiju djeca u SAD-u, Španjolskoj ili Hrvatskoj i mogu se sasvim dobro razumjeti dok komuniciraju online igrajući videoigrice. Umreženi s brojnim vršnjacima diljem svijeta, s njima dijele interese i komuniciraju na engleskom jeziku.

Izrazi kojima se koriste generacija Z i  generacija Alpha stalno se mijenjaju i razvijaju pod utjecajem videoigara, influencera i platformi za streaming. Iako najstariji pripadnici generacije Alpha imaju 14 godina, njihov žargon i smisao za humor često zbunjuju starije. Riječi poput  “cringe” i “sigma”, „mewing” više nisu samo slang – postale su dio osnovnog rječnika i način na koji mladi izražavaju emocije, stavove i humor, često s dozom ironije, primjerice: „Ivan je pravi sigma, radi svoj posao bez obzira na tračeve.“ Sigma se pritom odnosi na smirenu introvertiranu osobu kojoj nije potrebna potvrda drugih ljudi. „Ante je na školskom grupnom „chatu“ poslao glasovnu gdje imitira učitelja – svi su rekli da je baš ‘cringe’“, rečenica je u kojoj se „cringe“ odnosi na osjećaj nelagode ili srama zbog druge osobe. Ako čujete nekoga kako kaže: „Skibidi Ohio Rizz” to znači da govori o osobi koja je pomalo čudna i kojoj fali karizme/šarma, a izraz potječe iz nasilne animirane serije Skibidi Toilet iz 2023.godine (na YouTubeu i Tik Toku) koja prati sukob između WC školjki s glavama (Skibidi Toileta) i ljudi s kamerama, zvučnicima i TV-ima umjesto glava.

Zbog velikog broja takvih novih riječi nastao je moderni rječnik slanga na mreži Urban Dictionary https://www.urbandictionary.com/ čiji je autor američki informatičar Aaron Peckham. Rječnik sadrži više od dvanaest milijuna rječničkih natuknica koje su autoru ljudi slali sa svih strana svijeta. Na rječniku je počeo raditi još 1999. godine kao brucoš s namjerom da usporedi slang studenata diljem Californije. Danas se njime služe lingvisti diljem svijeta, a 2023. godine britanski izdavač Oxford University Press proglasio je riječ „rizz“ (znači sposobnost da se privuče ili očara drugu osobu) riječju godine. Etimološki, ova je riječ nastala od riječi karizma, a „rizz“ je preuzet iz središnjeg dijela riječi, što je neobičan obrazac tvorbe riječi. Tako su nastale i riječi „frige“ od refrigerator i „flu“ od influenza.

Prvi korak k međugeneracijskom razumijevanju je – osigurati da govorimo istim jezikom.

Učenici i učitelji OŠ Vladimira Nazora u Daruvaru odlučili su izradom svojevrsnoga rječnika generacije Alpha učiniti korak ka međugeneracijskom razumijevanju i suradnji. Na satima dodatne nastave Hrvatskoga jezika organizirana je radionica izrađivanja maloga rječnika generacije Alpha u kojemu su popisani izrazi kojima se služe učenici naše škole. Nakon inicijalnoga istraživanja tehnikom ankete, mali leksikografi organizirali su skupljene riječi abecednim redom i sastavili rječnik u obliku plakata koji su potom izloženi u školskome hodniku. Na svakome je plakatu slobodno mjesto tako da ostali učenici mogu dopisati rječničke natuknice koje u inicijalnoj anketi nisu skupljene. Rječnik u razvoju čekat će na hodniku nove učenike, razvijati se i predstavljati nam jezik i svijet nove generacije Daruvarčana. Ovim projektom pokušali smo ukazati na promjene u jeziku nastale pod utjecajem digitalnoga okružja u kojemu odrastaju nove generacije.

Moderna lingvistika slavi jezičnu raznolikost

Evolucija jezika treba povezivati generacije. Ne treba ih, u međusobnom nerazumijevanju, razdvajati. Jedan je od ciljeva izradbe ovakva rječnika i borba protiv predrasuda o nezainteresiranosti mladih za jezična pitanja. Svakako, naglasak je i na razvijanju pouzdanja mladih u vlastite snage te razvijanju motivacije  i zainteresiranosti mladih za jezik i jezičnu pismenost. „Moderna lingvistika slavi jezičnu raznolikost i vidi je kao ekvivalent društvene raznolikosti“, kaže Anđel Starčević, lingvist s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, „razne društvene skupine koriste jezik na različite načine i svaka osoba ima barem nekoliko stilova u svome repertoaru.“ Generacija Alpha ili iGeneration ne poznaje svijet u kojemu nije bilo društvenih mreža i interneta stoga se tehnologijom koristi bolje nego bilo koja generacija prije njih, stoga ih i privlače prvenstveno vizualni i interaktivni sadržaji. Iako to mijenja način na koji se socijaliziraju i uče, ne znači da ne treba i kod njih razvijati sposobnosti kritičkoga mišljenja u online svijetu kojega su dio. Internet mladima daje pristup bogatstvu informacija, no jednako je važna i procjena izvora jer prikupljanje izoliranih činjenica ne vodi k vještini razlikovanja bitnog od nebitnog i dubljem razumijevanju pročitanog. Poruke koje želimo prenijeti ovoj generaciji trebaju biti jednostavne, jasne i lako razumljive. Razumijevanje nove ere komunikacije, što uključuje i novi vokabular djece rođene u zadnjih petnaestak godina, treba postati dijelom suvremene nastave Hrvatskoga jezika.

                                                    Jasminka Kuzle, prof., uč. izvr. savj.         

* njemački filozof W. Dilthey