PODRŠKA VRŠNJACIMA U BANOVINI

Written By: Alenka

„Žuti šeširi“

Kreativno mišljenje pripada najvišim razinama mišljenja i jedno je od ključnih obilježja suvremene nastave. Osnovni zadatak nastave nije više reprodukcija sadržaja i usvajanje činjenica. Škola ima zadaću učiti učenike kako pronaći korisne informacije i potom ih koristiti u svakodnevnom životu. Učitelji ohrabruju učenike da ustraju u prikupljanju informacija, a poticajnim pitanjima i zadatcima usmjeravaju ih na kreativna rješenja problema.

Potaknuti vijestima o potresima u Banovini odlučili smo pokrenuti projekt pod nazivom „Žuti šeširi“ – podrška vršnjacima u Banovini. U projektu su sudjelovali učenici 6. e razreda i učiteljica Alenka Njegovac, učenici 7.c razreda i učiteljica Marina Singer, učenici 8.b razreda i učitelj Vladan Ivković, učenici 5.b razreda i učiteljica Lana Borjan, učenici 7. e razreda i učiteljica Marina Tomašek te učenici   6. d razreda i učiteljica Jasminka Kuzle. Projektu se pridružio i 5.d učiteljice Ivane Ljevar.

Cilj projekta bio je osamostaliti učenike u radu, motivirati ih na pozitivno ponašanje i stvaralački ih probuditi. Tema su bili potresi, a aktivnosti su se odvijale uz pomoć tehnike „šest šešira“ i iskustvenoga i suradničkoga učenja. Na takav pristup nas je motivirala teza američkog socijalnog psihologa Davida Kolba da do značajnog učenja dolazi kroz iskustva: „Ako je iskustvo interaktivno, emocionalno, izazovno i potiče na razmišljanje, za pojedinca uključenog u iskustvo ono će rezultirati daljnjim učenjem.”

Na uvodnome satu učenici su se upoznali s metodom koju je osmislio psiholog Edward de Bono: „šest šešira“ – tehnika paralelnoga mišljenja. Motivom „šest šešira“ metaforički je prikazano šest načina razmišljanja. Ova je metoda u novije vrijeme prepoznata kao učinkovit postupak za poticanje suradnje među učenicima, za razvijanje njihove kreativnosti i inovativnosti te unapređivanje grupne produktivnosti. Naši učenici ponekad žele u najkraćem vremenu riješiti mnogo zadataka što dovodi do nemogućnosti sagledavanja najboljega rješenja. Ovom se tehnikom problem razmatrali s više različitih gledišta. Nakon uvodnoga sata učenici su imali tjedan dana za samostalan istraživački rad, a zatim su u dva školska sata ostvarene planirane aktivnosti pedagoškim pristupom obrnute učionice.

Aktivnosti u učionici

Učenici su podijeljeni u četiri skupine. Svaka je skupina dobila ime: bijeli, crveni, žuti i zeleni šeširi. Skupina „bijelih šešira“ prikupila je u različitim izvorima podatke o potresima. Suradničkim radom nastale su prezentacije i plakati o tome kako potresi nastaju i koje opasnosti donose. Svi su učenici bili potreseni fotografijama iz Petrinje i Siska.  Nakon predavanja članovi „bijelih šešira“ samostalno su organizirali kviz s pitanjima o potresima. Ostale skupine su znale sve odgovore na postavljena pitanja i za to su ih članovi „bijelih“ nagradili bombonima. Nakon izlaganja članovi ove skupine su demonstrirali načine ponašanja u zatvorenome prostoru u slučaju potresa. Skupina „crvenih šešira“ imala je zadatak pronaći u medijima iskustva ljudi pogođenih potresom. Svaki član skupine izdvojio je jedan ili dva članka preuzeta s internetskih portala i pročitao ga pred razredom, a zatim iznio kako se osjećao i o čemu je razmišljao čitajući o ljudima koji žive na pogođenim područjima. Skupina „zelenih šešira“ imala je zadatak osmisliti načine pomoći. Na ploču su napisali brojeve telefona državnih službi koje se aktiviraju u takvim situacijama, a zatim su izlagali o različitim pristupima obnovi razrušenih područja. No, njihova razmišljanja nisu bila samo o tome što mogu učiniti odrasle osobe. Odlučili su sami poslati vršnjacima darove da ih razvesele u teškim trenutcima. Što su pomislili – to su i učinili. Svatko je ponešto donio i ubrzo je skupljeno 65 paketa u koje su djeca s ljubavlju zapakirala higijenske potrepštine, slatkiše, bilježnice, olovke, bojice i ostali pribor za vršnjake u OŠ Braće Bobetko u Sisku. Zaključili su i da je vrlo važna emocionalna podrška.

„Žuti šeširi“ su metafora svega što je korisno, vrijedno i dobro oko nas.

Skupina „žutih šešira“ potaknula je ideju da svaki učenik napiše pismo podrške koje će dodati daru. U pismima su dali sve od sebe da bar na trenutak djeca koja ih budu čitala zaborave na stresove koji ih okružuju. U njihovim je riječima bilo puno topline, suosjećanja i razumijevanja.

Učitelji su u cijelome procesu imali ulogu mentora i moderatora („crnoga šešira“ koji je trebao upozoriti na pogreške u načinu razmišljanja i „plavoga šešira“ koji razmatrao cjelokupni proces i, zajedno s učenicima, iznosio zaključke o izvedenim aktivnostima). Projektnoj nastavi nazočile su i stručne službe škole.

Iskustveno se učenje pokazalo vrlo dobrim načinom na koji se djeca uče kreativnom rješavanju problema. Učenici su u projekt bili uključeni od samoga početka – od planiranja aktivnosti i postavljanja ciljeva projekta do evaluacije izvedbe. Tijekom aktivnosti i u kasnijoj refleksiji javljala su se nova pitanja i nove ideje. Učenici su puno više međusobno surađivali no u klasičnom tipu nastave. Interakcija je bila intenzivna, a razredno ozračje izuzetno pozitivno i poticajno. Na trenutke su i nama, odraslima, oči zasuzile od ganuća koliko su djeca suosjećajna i koliko im je stalo.                

                                                                    Jasminka Kuzle                                

kreativno mišljenje, iskustveno učenje, suradničko učenje

Sažetak

Potaknuti vijestima o potresima u Banovini učitelji hrvatskoga jezika i njihovi učenici odlučili su pokrenuti projekt pod nazivom „Žuti šeširi“ – podrška vršnjacima u Banovini. Cilj projekta bio je osamostaliti učenike u radu, motivirati ih na pozitivno ponašanje i stvaralački ih probuditi. Tema projektne nastave bili su potresi. Aktivnosti u učionici odvijale su se tijekom tri školska sata uz pomoć tehnike šest šešira i iskustvenoga i suradničkoga učenja. Interakcija među učenicima bila je intenzivna, a razredno ozračje izuzetno pozitivno i poticajno. Iskustveno se učenje pokazalo vrlo dobrim načinom na koji se djeca uče kreativnom rješavanju problema. 

Izvor:

Morana Koludrović i Ina Reić Ercegovac: POTICANJE UČENIKA NA KREATIVNO MIŠLJENJE U SUVREMENOJ NASTAVI, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu