INTERVJU S RAVNATELJICOM PUČKE KNJIŽNICE I ČITAONICE U DARUVARU ROMANOM HORVAT

Written By: Alenka

„Knjižničarstvo je vrlo kreativan, mozaičan posao iza kojega se krije puno rada“, rekla nam je ravnateljica Pučke knjižnice i čitaonice Romana Horvat.

ravnateljica Pučke knjižnice i čitaonice u Daruvaru Romana Horvat

ravnateljica Pučke knjižnice i čitaonice u Daruvaru Romana Horvat

 

Ponekad imamo dojam da mladi gube interes za knjigu kao medij i za čitanje. Zašto ne bi trebalo biti tako i što nam sve može ponuditi Pučka knjižnica i čitaonica u Daruvaru u razgovoru nam je otkrila ravnateljica Knjižnice Romana Horvat.

 

Za početak recite nam nešto o sebi?

Ravnateljica sam Pučke knjižnice i čitaonice Daruvar od 2008. godine. Rođena sam u Virovitici, a živim i radim u Daruvaru. Završila sam OŠ Vladimira Nazora Daruvar, Gimnaziju Daruvar te studij slavistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i studij knjižničarstva na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Bila sam odlična učenica, ne samo u osnovnoj školi nego i kasnije u Gimnaziji i na fakultetima. Udana sam i imam dvoje djece.

Jeste li u našim godinama puno čitali? Što ste htjeli postati dok ste bili dijete?

Uvijek sam puno čitala. Bila sam članica Pučke knjižnice i čitaonice Daruvar od svoje šeste godine kada sam, zapravo, i naučila čitati. Mama me prvi put odvela u Pučku knjižnicu koja se tada nalazila na mjestu  „Stara Vranjevina“. Danas je tamo parkiralište Daruvarske pivovare. Tijekom školovanja bila sam i članica školskih knjižnica, odnosno visokoškolskih knjižnica na fakultetima. U vrijeme moga odrastanja nije bilo interneta tako da su djeca možda i više čitala jer u slobodno vrijeme nije bilo puno mogućnosti za zabavu. Djeca su se bavila sportom ili su čitala. U to vrijeme  nije postojala ni Glazbena škola u Daruvaru tako da nismo imali toliko mogućnosti kao vi danas.

Je li vam mjesto ravnateljice Pučke knjižnice i čitaonice prvo radno mjesto?

Nije, to mi je već treće radno mjesto. Prvo radno mjesto mi je bilo u OŠ Dežanovac gdje sam predavala Češki jezik. Tamo sam radila četiri godine. Nakon toga sam se zaposlila u Ekonomskoj i turističkoj školi gdje sam bila školska knjižničarka tri godine. I nakon toga sam 2008. godine 1. siječnja postala ravnateljica. Ovdje radim već 10 godina.

Recite nam nešto o organizaciji poslova u knjižnici. Što sve radi ravnateljica jedne knjižnice?

Sve ovisi o tome jeste li ravnatelj ovako male knjižnice kao što je daruvarska ili ste ravnatelj velike organizacijske mreže knjižnica. Moje radno mjesto obuhvaća sve poslove koje radi diplomirani knjižničar u knjižnici, ali i one ravnateljske, kao što sama riječ kaže „ravnanje“ poslova. Diplomirani knjižničar u knjižnici nabavlja i obrađuje knjižničnu građu, čuva, zaštićuje, posuđuje i vodi evidenciju o posuđenome. Ravnatelj knjižnice brine se o zaposlenicima i zgradi, ali i osmišljava kulturno-animacijske aktivnosti. Prije nekoliko godina uključili smo se  aktivno u promociju grada Daruvara pokazujući Zlatnu Bibliju koju imamo u svome fondu kao raritetnu i unikatnu knjižničnu građu.

ravnateljica Knjižnice s djelatnicima

ravnateljica Knjižnice s djelatnicima

 

Koji se sve odjeli nalaze u knjižnici? Koji je najposjećeniji i koji najmanje posjećen?

Naša knjižnica ima četiri odjela: Dječji odjel, Odjel za odrasle, Studijski odjel i Središnju knjižnicu za Češku manjinu. Najviše se koriste Dječji odjel i Odjel za odrasle koji su  u prizemlju. Na Studijskom odjelu je stručna građa koja se ne čita u tzv. slobodno vrijeme. Htjela bih spomenuti da je naša knjižnica jedinstvena i zbog toga što u Daruvaru imamo češku manjinu  koja je vrlo aktivna. Ministarstvo kulture odlučilo je premjestiti iz Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar Središnju knjižnicu za češku manjinu u Daruvar. Svi oni koji govore i pišu češkim jezikom mogu svoje potrebe zadovoljiti kod nas jer je na odjelu građa na češkom jeziku.

Čitaju li stanovnici grada Daruvara više ili manje nego prijašnjih godina?

Knjižnica je obnovljena i dograđena 2007. godine.  Nakon 2007. godine knjižnica je nekoliko uzastopnih godina bila veliki hit. Oprema i tehnologija je bila nova pa je pobuđivala veliki interes javnosti. U to vrijeme tražilo se mjesto više za korištenje računala, posudbu filmova i crtića te korištenje igraonice. Tada smo upisivali mnogo novih članova. 2009. godine smo imali najviše zabilježenih članova otkako knjižnica postoji. Zadnjih nekoliko godina članstvo nam stagnira. Trenutno imamo oko 1500 članova, a tada smo imali oko 1700. Prosječno gledajući to je jedva 1% Daruvarčana učlanjenih u knjižnicu. No, knjižnica ima prostora za svoj razvoj. Naime, općine Dežanovac, Končanica, Sirač i Đulovac nemaju općinsku knjižnicu pa bi bilo dobro kad bi knjižnica imala bibliobus ili bibliokombi koji bi vozio knjižničnu građu do tih općina. Tada bismo mogli upisati nove korisnike.

 

Što sve nudi Pučka knjižnica i čitaonica Daruvar?

Knjižnica osim što nabavlja, obrađuje, čuva i posuđuje knjižničnu građu nudi niz kulturno- animacijskih programa za sve uzraste od igraonice za najmlađe do kreativnih radionica za one starije. Članom knjižnice se ne postaje kada se nauči čitati nego i puno, puno ranije i to naši Daruvarčani znaju. Nedavno smo imali zanimljivu manifestaciju kojom su  bebe  rođene u 2017. dobile besplatno članstvo i svoju prvu slikovnicu na poklon. Trudimo se poticati čitanje i korištenje knjižnice od 0 do 100 godina. Pazimo na sve naše korisnike i članove. Izlazimo ususret i onima koji možda nisu ljubitelji čitanja priređujući različite animacijske programe vezane uz nove tehnologije. Najmlađim korisnicima nudimo mogućnost igranja igrica na nintendu ili računalima. U planu je kupnja PS 4. Imamo puno različitih društvenih igara tako da često priređujemo i turnire u igranju „Čovječe ne ljuti se“. Ti turniru su, naravno, nagradni. Dok su učenici na ljetnim i zimskim praznicima, često znaju doći u knjižnicu i na taj način se zabaviti. Tijekom ljeta priređujemo filmske projekcije u dvorani knjižnice te kino na otvorenom, na Sokolu. U dvorani se traži mjesto više jer uz film nudimo besplatne kokice i sok. Knjižnica priređuje promocije knjiga za djecu i odrasle te različita edukativna ili zabavna predavanja. Nedavno je naša knjižnica sudjelovala u organizaciji Pop-up festivala u koji je bio uključen cijeli grad. U ožujku imamo i Ženski tjedan u okviru kojega se obilježava Dan žena. U Mjesecu hrvatske knjige koji svake godine obilježavamo od 15.10. do 15.11. priređujemo različite radionice i promocije knjiga. Kao jedini iz Hrvatske prvi smo pokrenuli obilježavanje Andersenovog rođendana spavanjem najmlađih članova u knjižnici.

Kakve su statistike čitanja po generacijama?

U gradu Daruvaru statistički ima više odrasle populacije i logično je da je većina naših korisnika odrasla populacija. Ipak, moram priznati da su mladi roditelji vrlo osviješteni pa učlanjuju djecu i prije nego što djeca počinju čitati. Imamo jako dobru suradnju s vrtićima, stoga imamo puno učlanjene djece. Najmanje čitaju umirovljenici i osnovnoškolci od 5. do 8. razreda. Ne znamo točno zašto jer nikada nismo o tome proveli anketu. Pretpostavljam da je nekim umirovljenicima i tih 60 kn puno, koliko iznosi godišnja članarina, a nekima od njih su problem sitna slova.

Koji su projekti pokrenuti u knjižnici ove godine?

Svake se godine javljamo na različite natječaje kako bismo ostvarili financijska sredstva i  razvijali neke nove zanimljive programe. Ove godine smo evo po prvi put imali U.D.K. festival. To je festival knjige, a pokrata za naziv U.D.K. festival je U DARUVARSKOJ KNJIŽNICI. Program je trajao 3 dana u mjesecu srpnju. Primijetili smo da sredinom srpnja u gradu Daruvaru nema nikakvih kulturnih aktivnosti. Vrijeme je godišnjih odmora i puno djece i odraslih ne odlazi van Daruvara pa smo se htjeli na taj način nekako izboriti za svoj medijski prostor. Mislim da smo u tome i uspjeli. U ta tri dana koliko je trajao U.D.K. festival sve smo svoje aktivnosti premjestili izvan zidova knjižnice – ili na trg ili na prostor kod knjižnice na otvorenom koja se nalazi između tri kafića: City Cafe, Duo i Bombastic.

Koje su ljepote vašeg posla?

Kad sam bila mala, nisam mislila da ću biti knjižničarka. Htjela sam raditi u školi i predavati hrvatski jezik. Spletom okolnosti upisala sam slavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U sklopu studija slavistike završila sam za profesora češkog i ruskog jezika i književnosti tako da je moje prvo radno mjesto ipak bilo vezano za rad u školi. Budući da sam češki jezik u školi predavala kao izborni predmet, to me nije zadovoljavalo. Tada sam odlučila upisati izvanredni studij knjižničarstva u Osijeku. Knjižničarstvo je vrlo kreativan, mozaičan posao. Rad s ljudima i djecom mi se jako sviđa. Volim organizirati i planirati, a naravno i realizirati planirano. Kad se planirano uspješno realizira, to mi je motivacija da ponovno stvaramo nove ideje. Posao je predivan. Nije toliko stresan kao rad u školi tako da mi je drago što sam odabrala baš to zanimanje. Vidim se do kraja svoga radnog vijeka u tome.

Koji je bio Vaš najteži trenutak u poslu?

Ne znam što bih izdvojila kao najteži trenutak u poslu, no zna biti vrlo nezgodno ako gost predavač kasni i u dvorani ga čeka sto ljudi. To nam se jednom prilikom i dogodilo. Gošća je kasnila oko sat i pol, većinu smo ljudi uspjeli nekako zadržati dok predavačica nije došla. Predavanje je na koncu održano i bilo je jako uspješno tako da ljudi nisu ništa zamjerili. Teški trenutci su i kod izglasavanja gradskog proračuna u koji je uvršten proračun knjižnice. Uvijek me je malo strah hoće li gradski vijećnici i gradonačelnik odlučiti da se knjižnici povećaju ili smanje sredstva za rad. To je možda jedan od najstresnijih trenutaka u ovome poslu.

Koje ste sve strane zemlje i njihove knjižnice posjetili na službenim putovanjima i jeste li ostvarili neke suradnje s knjižnicama u drugim gradovima ili državama?

Bila sam u Češkoj, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini te Srbiji. Imamo dvije sestrinske knjižnice. Jedna je u Češkoj- Český Těšín, a druga u Bosni i Hercegovini- Tuzla. S tim knjižnicama imamo već sedam godina jako dobru suradnju.

Što mislite što je pomoglo uspjesima knjižnice?

Uspjeh je s malo novaca napraviti puno kvalitetnih programa i nabaviti kvalitetnu građu. Mislim da smo uspješni jer smo ostvarili nebrojene kontakte od kojih možemo puno stvari naučiti i koje možemo pokazati onima koji su zainteresirani za naš rad. Otvoreni smo za suradnju. Volimo ljude i svoj posao.

Što radite u slobodno vrijeme?

Puno čitam, a televiziju uopće ne gledam već nekoliko godina. Ovisna sam o internetu i mobitelu. Zadnje dvije i pol godine bavim se rekreativnim trčanjem. Prošle godine sam istrčala svoj prvi polumaraton. Imam dvoje djece te sam većinu vremena zaokupljena njihovim odrastanjem.

I za kraj, što biste poručili učenicima OŠ Vladimira Nazora koji će čitati ovaj intervju?

Knjižnici su mobiteli, tableti i računala velika konkurencija, no željela bih kada bi barem jedno dijete koje će pročitati ovaj intervju postalo članom knjižnice i otkrilo predivan svijet čitanja. Čitanjem možemo otići u bilo koji svijet i u bilo koji trenutak. Čitanjem učimo o svijetu i o sebi. Čitanje može biti zabava, a može biti i edukacija. Žao mi je što su lektirni naslovi obvezni. Mislim da bi lektirni naslovi u višim razredima trebali biti izborni. Tada bi se više čitalo i raspravljalo, a svoje vršnjake potaknulo na čitanje. Dođite u knjižnicu ne samo da biste posudili  knjigu nego i da se upoznate s aktivnostima koje knjižnica nudi. Možda će vam se  kroz te aktivnosti svidjeti i  čitanje. Krećite se što više, bavite se sportom, svirajte, pjevajte, pogledajte u kinu kvalitetan film ili ga posudite u našoj bogatoj filmskoj zbirci. Imamo preko 5000 naslova igranih i animiranih  filmova, a sigurna sam da će između 55000 knjiga koliko ih imamo trenutno u knjižnici svatko naći nešto za sebe.

razgovarali Toni Nokta i Silvio Pokorni