PROJEKT ŠUMA

 

Učenici razredne nastave, zajedno sa svojim učiteljicama i učiteljima, u našoj matičnoj školi te svim područnim školama, Češkom školom i vrtićima, sudjelovali su u velikom projektu kojem je središnja tema bila šuma. Razgovarala sam s nekima od njih kako bih saznala malo više o tome čime su se sve bavili u dvije godine koliko projekt traje.

U mnoštvu aktivnosti i sadržaja, zanimljivo je kako je svatko pronašao sebe i ono što voli. Svaki učenik, učitelj ili učiteljica istaknuli su neku posebnost ovog projekta po čemu će ga pamtiti i što ih se najviše dojmilo.

Učenici 3.a su mi ispričali što im je bilo najljepše. Sven je rekao kako se sjajno zabavljao jer je crtao i zapamtio je kako su igrali igru Križić – kružić kredom u boji na zemlji. Ana je pričala o tome kako su skupljali svašta o šumi u različitim godišnjim dobima, fotografirali su drveće i izrezivali materijale iz novina koje su zatim  slagali u mape – svaki učenik imao je svoju mapu. Domagoj se sjeća kako su na likovnom crtali svašta vezano uz prirodu. On je crtao cvrčka dok su drugi dobili neke druge zadatke. Poruka tog rada je bila da svijet ne bi bio isti bez najmanje tratinčice ili životinjice. Eleni se najviše svidjelo kad su pisali haiku poeziju. Ona je napisala pjesmicu o pčelama koje prenose med i o slatkoj tvornici. Prikupili su radove i stavili ih na pano. Dora je za projekt napisala pjesmicu Taj jedan list mali s kojom je sudjelovala na festivalu dječjeg stvaralaštva Ususret proljeću jer je njena pjesma bila uglazbljena. Učiteljica Ankica Ježabek je također uživala u radu s djecom. Istaknula je kako se njoj najviše svidjela ekološka nota projekta i to je povezala s ekološkom skupinom koju vodi. Kako je originalni naziv projekta Budućnost kakvu želimo – odlučili su staviti naglasak na šume jer bez njih ne bi ni bilo budućnosti. Učiteljica je rekla i to da su učenici sjajno reagirali na cijeli projekt, marljivo su radili, pripremali i donosili sve što su trebali.

 

 

Učenici 2.a: Marko je istaknuo kako su imali zadatak slikati prirodu i životinje. On je slikao leptire, ptice i drveće. Adrian je ispričao kako su išli u obilazak Rimske šume. Vidjeli su staro drveće, promatrali cvijeće. Naučili su da se ne smije paliti vatra u šumi. Slaven je dodao da su naučili i kako zaštititi šumu. Ivanu se najviše svidjela igra na igralištu uz šumu. Tamo su i jeli što su doživjeli kao piknik u prirodi. Puno su fotografirali jer im je sve bilo lijepo. Fotografije su izradili i izložili na krasnim stalcima koji su napravljeni od prirodnih materijala – grančica i uzica. Viktorija je objasnila kako su otiskivali lišće na glinamolu te kako su načinili slike od lišća na tlu kako bi se vidjelo da su učenici bili tamo.  Arlena je otkrila kako su na početku bili podijeljeni u skupine tako što su izvlačili sličice te su se spajali u skupine s onima koji su imali istu sličicu. Marija je dodala kako su skupine išle na različite radionice u kojima su se kasnije izmjenjivali. Zadaci su bili otiskivanje lišća i izrada slika od prirodnog materijala. Učenici iz Frankopanske su im donijeli lutke koje su sami izradili pa su smišljali priče koje su zatim glumili uz pomoć tih lutkica. Učenici su se sjetili i sportskih natjecanja  u trčanju, nogometu te štafetnih igara. Mia je rekla da se njoj najviše svidjelo to što je doznala koliko je drveće staro, a naučila je i to da se šume ne smiju uništavati jer ne bi bilo kisika. Učiteljici Aniti Ćulibrk najljepše je bilo fotografiranje šume. Istaknula je kako su djeca iznenađujuće sjajni fotografi, primjećuju pojedinosti i tu njihova kreativnost dolazi do izražaja.

 

I učenici 4.b su pričali o Rimskoj šumi. Tako je Borna kao najljepše izdvojio šetnju šumom i poseban doživljaj rješavanja matematičkih zadataka u prirodi. Ponijeli su svoj školski pribor i sjedili su na klupama, ali doživljaj je bio puno bolji nego u učionici. Čak mu se čini da su bolje znali matematiku! Zara je dodala kako su imali i sat likovnog u šumi i trebali su utiskivati koru drveta u glinamolu pa su kasnije dobili lijep uzorak kore. Matija je ispričao i o njihovom posjetu Petrovom vrhu. Tamo su crtali drveće u različitim godišnjim dobima. Tin je rekao kako su tamo pisali i sastavke. Dorotea spominje štafetne igre kao najuzbudljivije te igru u kojoj su učenici trebali od slova složiti rečenicu: Mi smo čuvari šume. Leona se prisjetila kako su crtali i šumske životinje. Skupljali su i lišće u parku, nosili ga kući i izrađivali herbarij od lišća. Jako joj se svidjelo kad su im šumari pričali o šumama. U posjet im je došla šumarica iz Bjelovara koja im je govorila o kiselim kišama. Poslije tog predavanja pisali su sastavke o toj temi te crtali. Na pitanje što su naučili o kiselim kišama, Matija je rekao da one nastaju zbog tvornica u velikim gradovima i taj dim koji ispuštaju se nakupi u oblacima te pada u obliku kisele kiše i uništava drveće.

 

Učenicima je poseban doživljaj je bio kad su gledali igrokaz koji su izveli učenici četvrtog razreda. Radilo se o priči Crvenkapica i kao najveće iznenađenje – na kraju priče se pojavio pravi lovac. On im je nakon igrokaza govorio o tome kako životinje preživljavaju u šumi i kako ih možemo zaštititi. To im je bilo jako zanimljivo. Učenici su zatim crtali svašta vezano uz šumu i životinje pa su crteže poslali u Lovački list u kojem su i objavljene.

Učiteljica Jasna Šćerba je izdvojila izlet na Petrov vrh kao dio projekta u kojem su djeca najviše uživala. Iako je jako blizu, mnogi nisu tamo bili. Poseban doživljaj im je bio kad su izašli prije odredišta iz autobusa pa su planinarili ostatak puta kroz šumu. Ističe kako je organizacija bila savršena – dočekali su ih šumari koji su djeci čak demonstrirali rušenje starog stabla. Učenici su pljeskali kad je stablo palo. Vrlo lijepo i korisno bilo je i predavanje Od žira do žira kojem je cilj bio da učenici vide kako se obnavlja šuma. Učenike je posebno veselilo što su od Grada dobili obrok: sendviče, sokove i voće. Svoje dojmove iznijeli su i u izradi stabla želja i mudrih izreka. Pred kraj školske godine u gradu su bile i prezentacije na štandovima, sve je bilo popraćeno programom na pozornici. Učenici su na velikom papiru na tlu crtali crteže na temu Budućnost kakvu želim.

1.a razred također je pričao o posjetu Rimskoj šumi. Teo mi je otkrio kako su tehnikom sjenčanja na papiru dobili otisak kore drveta. Ema je pričala kako su se utrkivali u šumi i na igralištu. Stjepan je rekao kako su šetali šumom i upoznavali razno drveće, a njemu je najljepši bio hrast. Lovro je dodao da ih je kroz šumu vodila šumarica, a njen je posao čuvati šumu i brinuti o životinjama. Ona pregledava drveće pa se može reći da je doktorica za šumu. Obilježava stabla koja su bolesna, a šumari ih zatim sijeku. Učenicima je pokazala panjeve i drveće u kojem su životinjice napravile rupe pa su se stabla osušila. Pričala im je o tome kako su prije ljudi poljoprivrednim avionima prskali šumu kad bi se pojavile gusjenice jer one mogu biti jako štetne. Danas se to više ne radi zbog velikog onečišćenja do kojeg dolazi prskanjem.

Učenike je posebno veselilo i vrijeme provedeno na betonskom igralištu gdje su čitali priče o šumi te igrali memori na osnovu priča – koliko je čega bilo u priči, povezivali su broj i sliku. Na kraju ističu kako su naučili da od šume dobivamo kisik i knjige.

Učitelju Siniši Ćulibrku se svidjelo to što je sve što su učenici čuli korisno. Upoznali su kako šuma živi i tko sve u njoj živi. Saznali su puno o bolestima i štetočinama koje žive pod korom drveća, ali i u zraku. Naučili su kako šuma djeluje na čovjeka.

 

U 4.a se prisjećaju najljepših trenutaka iz susreta sa šumom. Tako Ines kaže kako im je bilo lijepo, zabavljali su se, igrali štafetne igre. Svidjela joj se sama šuma kroz koju ih je vodio šumar. U prirodi su imali i vrijeme za rješavanje zadataka kao i slobodno vrijeme za igru i jelo. Ivanu su se najviše svidjele štafetne igre te crtanje. Mogli su crtati po izboru sve vezano uz šumu. Iz likovnog su izrađivali šumske životinje od glinamola. Tena je dodala kako su skupljali šumske plodove.

Njihovoj učiteljici Nadi Lazić posebno se svidio rad u Rimskoj šumi jer su učenici učili otkrivanjem u neposrednoj životnoj stvarnosti. Takav oblik rada učenici najbolje prihvaćaju jer je zanimljiv o njima prihvatljiv.

 

 

 

 

 

Marljivi učenici su zajedno sa svojim učiteljicama i učiteljima sve svoje radove izložili u učionicama te u holu škole. Tako i svi ostali mogu vidjeti sve divne rezultate ovog sjajnog projekta. Izlošci su razni: od fotografija, crteža, plakata, mapa s radovima do životinja i ukrasa izrađenih od prirodnih materijala. Tu je i Maštopark s mnoštvom detalja, a sve izrađeno s mnogo ljubavi i pažnje. Učenici su uspjeli uzgojiti i mladice hrasta i ginka čije su sjeme posadili i njegovali. Cijelu izložbu upotpunjuje i stablo želja i mudrih izreka koje je u potpunosti ideja vrijednih učenika, a ispunjeno je izrekama o prirodi s jedne strane i željama za svijetlu i bolju budućnost.

Projekt se pokazao kao odličan primjer kako se iz prirode može puno toga naučiti. Ovo što su učenici i učitelji ispričali i pokazali, samo je jedan dio bogatog programa koji čini ovaj divan projekt. Učenici vole sve što je drugačije, a posebno vole izlazak u prirodu. To je ono što svima najviše nedostaje. Ima li bolje pozivnice za šetnju šumom od ovog projekta?

 

 

2.b

 

3.b

 

Kreativna skupina učiteljice Nade Lazić

 

Skupina učiteljice Ankice Ježabek

 

Šumski prijatelji

 

            Jednog sunčanog dana četiri dobra prijatelja šetala su šumom i ugledala šumara koji je čuvao šumu. Zamislili su da su šumari. Bila je to predivna mašta i mislili su da su stvarno tamo. Vidjeli su ljude kako uništavaju šumu. Došli su tamo i pitali zašto to rade. Odgovorili su da su kampirali. Šumari su im rekli da to ne rade. Odjednom su čuli čudan zvuk. Troje njih se uplašilo, a zadnji je otkrio da to samo sova huče. Šumar ih je probudio iz mašte i oni su mu ispričali cijelu priču.

Matija, Danilo, Sven i Laura, 4.b

 

Kos spašava šumu

 

Kos se probudio. Izletio je van iz kreveta da vidi gdje gori vatra. Kada je probudio sve šumske stanovnike, odluči napraviti sastanak sa svim šumskim životinjama koje je probudio. Brzim korakom su stigli: lisica, zec, medo, jež, srna, vjeverica, jazavac i nekoliko pčela. Sova je imala mudru zamisao da sve životinje pošalje na potok i da svaka životinja donese kantu vode. Sve životinje su se složile s tom idejom i otišle do potoka. Složno su ugasile vatru i uredile šumu. Sve životinje su otišle svojim kućama mirne glave.

Leila Gajger i Zara Bohar, 4.b

 

Marina Singer