ZLATNA BIBLIJA

           

            Potaknuti razrednim posjetom Pučkoj knjižnici i čitaonici Daruvar, odlučili smo se vratiti i nešto više saznati o Zlatnoj Bibliji koju nam je tom prilikom pokazala knjižničarka Francika (Fanika) Stehna. Rado nas je primila i posvetila nam vrijeme u kojemu nam je pokazala svoju ljubav prema knjigama, a posebno prema Zlatnoj Bibliji.

Novinari: Zašto je Zlatna Biblija tako posebna?

Knjižničarka Fanika: Zato što u njoj, osim što je sastavljena od Starog i Novog zavjeta, ima 300 ilustracija koje su zapravo umjetničke, a od tih 300, njih 100 je sa pozlaćenom folijom i njihova starost datira iz srednjeg vijeka. Tu su slike iz cijelog svijeta. Kod svake slike se vidi što predstavlja, gdje se nalazi original i iz koje je godine, odnosno stoljeća. Ime je dobila po svojim zlatnim folijama, po načinu na koji je napravljena. 2011. je u Republici Hrvatskoj izašlo 1500 primjeraka. Skoro su sve prodane. Mi imamo 1068-u. Original Biblije se čuva u Beču u Nacionalnoj knjižnici. Naši jezikoslovci i bibličari su tu Bibliju prevodili sa hebrejskog jezika. Ona je posebno umjetničko djelo, knjiga nad knjigama.

Novinari: Tko ju je tiskao i kada?

Knjižničarka Fanika: Tiskala ju je Kršćanska Sadašnjost i Mozaik knjiga, dvije naše izdavačke kuće, i rađena je u tri tiskare u Njemačkoj. Šivana je, korice i uglovi su od goveđe kože, a kopča je od pravog zlata.

Novinari: Koliko godina knjižnica ima u svom fondu Zlatnu Bibliju?

Knjižničarka Fanika: Zlatnu Bibliju je knjižnica dobila od gradonačenika 2011. Ona se čuva u posebnim uvjetima, ne može se iznositi iz zgrade, a pregledava se isključivo s pamučnim bijelim rukavicama.

Novinari: Koliko je Zlatna Biblija teška?

Knjižničarka Fanika: Teška je zajedno sa zaštitom 10 kg, a sama Biblija teži 8 kg.

Novinari: Koliko ima stranica?

Knjižničarka Fanika: Ima 1067 stranica.

Novinari: Koje godine je napravljena?

Knjižničarka Fanika: 2007. je izašla iz tiska.

Novinari: Koliko je još Zlatnih Biblija preostalo za kupiti?

Knjižničarka Fanika: To ne znamo. Ljetos sam zvala izdavačku kuću Mozaik knjigu i pitala ima li ih za kupiti, rekli su da ima još par komada. Ako je netko zainteresiran može se obratiti u izdavačku kuću i pitati pod kojim uvjetima može kupiti Zlatnu Bibliju. Kupac skapa ugovor za izdavačem, može i na otplatu, na nekoliko rata i kada otplati cijeli iznos Zlatna Biblija dolazi kupcu. Bibliju dovozi blindirano vozilo. Kako je riječ o posebnom umjetničkom djelu, posebna je i dostava.

Novinari: Kada bi ju netko želio kupiti, koliko bi ju platio?

Knjižničarka Fanika: 16.000 kn.

Novinari: Što Vam je najzanimljivije u pokazivanju Zlatne Biblije?

Knjižničarka Fanika: Obično dolaze učenici i turisti iz svih krajeva hrvatske i inozemstva, pa prema dobnoj skupini i interesima pojedinca ili grupe govorim o Zlatnoj Bibliji. Ako dolaze učenici nižih razreda, kažem samo najosnovnije o djelu da bi oni to mogli razumjeti. Ljudi z imaju svakakvih pitanja i ponekad mi se desi da moram razmišljati znam li taj podatak, ali uglavnom do sada sam znala odgovore na sva pitanja.

Novinari: Što Vam je najdraže?

Knjižničarka Fanika: Sve mi je podjednako drago i ne mogu izdvojiti što je najdraže, ali obično svi žele vidjeti one slike gdje ima najviše zlata. Onda znaju pitati koliko je karatno, koliko je teško, ali to je poslovna tajna.

Novinari: Kako se osjećate dok listate Zlatnu Bibliju?

Knjižničarka Fanika: Predivno, posebno sam nadahnuta i uvijek ju pokazujem s jednakim žarom. Osjećam pozitivnu energiju i svaki puta je to doživljaj koji se ne može dva puta ponoviti. U dubini duše osjećam blagoslov, lakoću, nadahnuće, osjetim da mi je taj dan kao san, sve mi je tako lagano i nema nečega što ne mogu učiniti. Sve s lakoćom rješavam.

Novinari: Nešto bismo Vas pitali o češkoj knjižnici, odnosno češkom odjelu. Koliko dugo postoji češki odjel?

Knjižničarka Fanika: Od 2007. Dok se nisu stekli uvjeti za otvaranje knjižnice u Daruvaru, sjedište je bilo u Bjelovaru. U to vrijeme sam iz Bjelovara dolazila u Češki dom pomagati knjižničarkama, odnosno učiteljicama u mirovini. I dan danas odlazim onamo jednom tjedno po par sati i unosimo knjižni fond u računalo. Kada je Ministarstvo kulture 2007. odobrilo otvorenje knjižnice, knjižnica iz Bjelovara se preselila u Daruvar i tako ja putujem iz Bjelovara u Daruvar na posao, ali to je predivno kada znam da me čeka Zlatna Biblija koju obožavam. Ponosimo se što možemo pokazati vrhunsko umjetničko djelo.

Novinari: Kome je češki odjel namijenjen?

Knjižničarka Fanika: Namijenjen je svim ljudima koji se učlane u knjižnicu. Čim postanete član knjižnice, automatski ostvarujete pravo posudbe knjiga na češkom jeziku. Knjige idu i u međuknjižničnu posudbu. Tako naša knjižnica posuđuje drugim knjižnicama knjige. Npr. netko iz Čazme traži neku knjigu na čekom jeziku. Prvo mora biti član knjižnice u Čazmi. Tada naša knjižnica šalje toj knjižnici knjigu, ona je vraća nama poštom i jedini trošak članu je poštarina.

Novinari: Koliko ima knjiga na čekom jeziku u fondu?

Knjižničarka Fanika: Ima 5600, a imamo i filmove na čekom jeziku, DVD-ove, glazbu na CD-ovima. Posuđuju se više knjige nego filmovi. Najvjerniji su čitatelji prvih razreda i predškolci, oni najviše posuđuju.

 

 

Novinari: Koja su događanja na češkom odjelu?

Knjižničarka Fanika: Organiziramo razne radionice. Imamo i projekt s Češkom Republikom koji se zove „ŠKOLA NAOPAČKE“. U tom projektu sudjeluju djeca i roditelji od predškolske dobi do 12-e godine. Riječ je o projektu u kojemu dijete postaje roditelj, a roditelj dijete, zamjene uloge. Imaju dnevnik čitanja i djeca ocjenjuju one koji im čitaju, a to ne mora biti roditelj, može biti i netko od ukućana. U tom dnevniku čitanja imaju određene rubrike gdje se vrednuje čitanje teksta, napišu koliko je minuta čitano, kako se zove priča, tko je autor, ocjena onoga koji je čitao, je li čitao izražajno, je li se smijao ili je možda bio tužan, je li se to djetetu svidjelo ili ne. Ocjenjuju brojkama, a oni koji još ne znaju brojke, simbolima, tako mogu nacrtati smješka ili plačka…To je jedan od projekata koji smo počeli početkom 2015. Sastajemo se 4 puta godišnje i djeca donose dnevnike čitanja pa svatko pokaže svoj dnevnik, družimo se, daju preporuke jedni drugima. Roditelji tu znaju biti malo na „rešetu“ jer djeca ocjenjuju kako su to ona doživjela. Neće dobiti pet ako je mama loše čitala ili je bila nervozna. Inače radimo još i radionice po školama. Idem u škole gdje se uči češki jezik po „C“ modelu, to znači da je njima češki jezik treći jezik koji uče i to 3 ili čak 4 sati tjedno. Pomažem učiteljima u nastavi, npr. obradim bajku na drugačiji način. Imamo predavanja, idem u Češku besedu, u udruge, držim predavanja na određenu temu. Također se i stručno usavršavam na seminarima. Češki odjel se uključuje u sve aktivnosti koje organizira knjižnica.

Novinari: Koliko je ljudi učlanjeno na češkm odjelu?

Knjižničarka Fanika: Oko 120, ali oni nisu posebno članovi jer se članstvo ostvaruje automatizmom čim se učlanite u našu knjižnicu. Ja imam evidenciju koju vodim pa bih mogla reći da je oko 120 aktivnih korisnika češkog odjela. Taj broj može varirati jer neki odustanu od članstva, neki se presele, neki obnove članstvo.

Novinari: A sada nam recite nešto o sebi. Koliko godina radite u knjižnici?

Knjižničarka Fanika: U Daruvaru od 2007.

Novinari: Što najviše volite u svom poslu?

Knjižničarka Fanika: Zlatnu Bibliju.

Novinari: Što Vi volite čitati?

Knjižničarka Fanika: Ja volim čitati literaturu koja govori o običajima, kako se nekad živjelo, radilo. Ta vrsta literature mi je najdraža jer me jako zanima kako je nekad bilo.

Novinari: Što su za Vas knjige?

Knjižničarka Fanika: Život.

 

Novinarke: Luna Bili, 6.a

Karolina Pavičić, 6.a

Tina Šepl, 6.a